ZAGREB - Teleoperateri, banke i državna te lokalna poduzeća otpisati će nešto više od 90 milijuna kuna dugova za 60.000 socijalno ugroženih građana koji su u blokadi više od godinu dana, pokazuju preliminarne analize. Jutarnji list piše kako je saznao od izvora bliskih Ministarstvu financija, osobe kojima dug nije veći od 10.000 kuna pojedinom vjerovniku, a u blokadi su dulje od 365 dana, duguju 108 milijuna kuna teleoperaterima, 69 milijuna kuna financijskim institucijama te 32 milijuna kuna državnim i lokalnim poduzećima i institucijama.

Dug i dužnici u brojkama: 48 milijuna kuna - teleoperateri; 31 milijun kuna - banke; 14 milijuna kuna - državne i lokalne tvrtke i institucije; 60.000 ljudi odgovara kriterijima za oprost duga; 8500 su primatelji socijalne pomoći; 90 milijuna kuna duguju oni kojima će dug biti oprošten

Jednokratna mjera

- Prema našim izračunima, oko 45 posto tih iznosa, dakle nešto više od 90 milijuna kuna, odnosi se na dužnike koji ispunjavaju kriterije za oprost duga - kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Oprost duga kao jednokratna mjera trebala bi se početi provoditi već sredinom siječnja. Vlada je, naime, sa svim važnim vjerovnicima konačno postigla dogovor. Banke su odmah spremno pristale na oprost, jer su svjesne da taj dug zapravo nikad neće naplatiti. Ubrzo su pristale i lokalne samouprave, kojima građani mahom duguju za komunalije, dok su teleoperatori bili najtvrđi orah. S posljednjim od njih prošli je tjedan postignut dogovor: primateljima socijalne pomoći otpisat će dugove, ostalima će odobriti moratorij na tri godine tijekom kojeg se neće pripisivati kamate. Država je pristala da im oprošteni dug knjiži kao trošak, a ne kao prihod, kako bi teleoperatori mogli ostvariti porezne olakšice.

- Oprost se odnosi na socijalno najugroženije, ali analize pokazuju kako su primatelji socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade, manjina među onima koji ispunjavaju stroge kriterije za oprost: ima ih oko 8500, dok oko 50-ak tisuća osoba ima prihode manje od 2500 kuna - kaže naš sugovornik.

Definirani uvjeti

Oprost mogu očekivati dužnici kojima dug nije veći od 25.000 kuna, s tim da se najviše 10.000 kuna tog duga može odnositi na dug teleoperatoru ili banci - dakle, privatnom vjerovniku. Razliku do ukupnih 25.000 kuna mogu biti dužni nekom državnom ili lokalnom poduzeću ili instituciji, poput HEP-a, komunalnih poduzeća, vodoprivreda i drugih. Kako bi im se oprostio dug, dužnici ne smiju imati u vlasništvu nikakvu štednju ni nekretnine osim one u kojoj stanuju, ne smiju imati prihod veći od 2500 kuna itd.

Struktura duga pokazuje kako je veliki broj blokiranih koji odgovaraju strogim socijalnim kriterijima u blokadi zbog računa za mobitele, a ne za osnovne režije.

- Dug teleoperaterima je trostruko veći od duga za režije, što ipak pokazuje da se, osim neimaštine, radi i o neodgovornom ponašanju. Stoga oprost dugova ne bi imao nikakve svrhe kad bi bio usamljena mjera. Oprost je samo jednokratni uvod u niz mjera, svojevrsno trenutno rasterećenje koje nudi bolji početak odgovornijeg ponašanja - kaže sugovornik Jutarnjeg.

Do kraja lipnja trebao bi zaživjeti i Zakon o osobnom stečaju, a pokrenut će se i akcija financijskog opismenjivanja građana, kako se ne bi ubrzo ponovno našli u financijskim problemima i blokadi računa. - Izradit će se i registar osoba kojima je oprošten dug. Te osobe neće moći kod teleoperatora sklapati nove pretplate ili dizati kredite u bankama - objašnjava.

Potvrda iz Fine

Blokirani dužnici koji odgovaraju kriterijima za oprost morat će prvo u Finu po potvrdu o visini duga razvrstanom po vjerovnicima i trajanju blokade. S tom potvrdom ići će u jedan od pet imenovanih centara za socijalnu skrb - u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu - gdje će moći dobiti potvrdu o tome da nemaju štednje, novaca ni imovine. Te će potvrde moći zatražiti i poštom, da se ne stvara pritisak na centre. Umirovljenici i zaposleni trebat će i potvrdu o primanjima, a nezaposleni potvrdu o nezaposlenosti. Sa svim tim potvrdama moći će krenuti prema vjerovnicima sa zahtjevom za oprost.