SLAVONSKI BROD - Trihinela je i dalje tu i opasna je - kazao je župan brodsko-posavski, Danijel Marušić, „u brk“ svima onima koji tvrde ili misle da je ovaj parazit u našim krajevima istrijebljen te da zbog toga ni meso ne treba posebno provjeravati.

- Nažalost, na terenu često svjedočimo izjavama, „Pregledali smo dvije svinje, one su zdrave, pa treću ne treba“ ili „Pečenke ne treba pregledavati“. To su loše poruke, svako se meso obvezno mora anlizirati - upozorio je župan, prisjetivši se da se i sam kao veterinar bio uvjerio koliko je trihinela raširena.

Povod ovome upozorenju bilo je današnje potpisivanje Sporazumi o provedbi veterinarsko-zdravstvenog pregleda tovnih svinja  zaklanih u odobrenim klaonicama za 2022. godinu i načinu sufinanciranja. Cilj ove suradnje između Županije brodsko-posavske te dviju klaonica, „Bebrinka“ i „Jagodanović“, jest upravo sprječavanje širenja ovoga nametnika, koji je u stanju ne samo da pokvari jednu od omiljenih slavonskih tradicija nego i ozbiljno naruši zdravlje konzumenata zaraženog mesa.  

- Dvadeset i jednu godinu sufinanciramo pregled svinjskog mesa na trihinelu u ovlaštenim klaonicama. U tom je razdoblju za kontrolu 28 tisuća svinja utrošeno preko milijun i 800 tisuća kuna. Županija, dakle, svake godine u tu svrhu izdvaja sto tisuća kuna, čime se, s jedne strane, čuva zdravlje građana, jer je trihineloza vrlo opasna, a s druge, klaonički otpad, koji je pak opasan za okoliš, zbrinjava se na pravilan način - kazao je župan Marušić te dodao kako je, zbog rečenog, važno senzibilizirati javnost, u čemu mediji imaju važnu ulogu.

Brodsko-posavska županija može se pohvaliti da je jedina od rijetkih koje su na ovakav način uključene u borbu protiv trihinele.

Danas se u Maloj vijećnici županijske Uprave raspravljalo i o svinjokoljama općenito. Iako su naširoko prepoznate kao slavonski „brend“, činjenica je da i one, kao i mnogi drugi običaji, odumiru ili se značajno mijenjaju.

- Drugi važan cilj ovoga projekta stoga je upravo očuvanje tradicije svinjokolja - istaknuo je župan, a što je sve ovaj običaj „ugrozilo“, pojasnila je Slavica Baboselac, tehnolog u klaonici „Bebrinka“.

- Danas nemate s kim obaviti svinjokolju, odnosno onaj „prljavi“ dio - kazala je, podsjetivši na sve ono što prethodi „finim“ poslovima - „rezuckanju“ čvaraka, nadjevanju kobasica i obradi šunke - a što mlađe generacije vjerojatno znaju samo iz priča: izvlačenje životinje iz blatnog svinjca, povlačenjem za uši i/ili obručem od žice, ubijanje metkom, klanje nožem, šurenje u vrućoj vodi, vađenje drobi i sl. Već je iz ovog „sažetka“ jasno zašto su mlađi, premda slavonske delicije vole, te radnje „prepustili stručnjacima“.

- Mladi, jer rade, nemaju vremena, a ni volje da se time bave. Mnogi, međutim, žele imati te proizvode pa stoga često kupuju polugotove, recimo carsko meso ili kulinove seke, koje potom samo osuše, ili kupe meso, pa sami prave kobasice. To im je također zgodnije jer mnogi, ako kupe svinjsku „polu“, ne znaju iskoristiti mnoge dijelove, npr. glavu, a krvavice više gotovo nitko i ne pravi itd. - kazala je djelatnica „Bebrinke“, ali je potvrdila da je svinjokolja sačuvala barem jedan običajni element, termin.

- Većina želi klati vikendom, pa je tada kod nas velika navala. Ljudi onda negoduju jer ne shvaćaju da su naši kapaciteti u hladnjačama ogrančeni. Ali kako su uvidjeli da drugačije ne može, da im svinje ne možemo primiti petkom, pojedinci ove godine pristaju i na ponedjeljak.

Kao tehnolog s višegodišnjim iskustvom, osvrnula se i na financijsku stranu.

- Radi s ljudima koji već dvadeset godina kupuju svinje od istog uzgajivača. To je za pohvalu i dokaz da običaj ipak živi. Ove je godine situacija još dobra, ali što će, zbog velikog poskupljenja mesa, biti ubuduće, recimo, već sljedeće godine, teško je reći. Nadamo se svi da će se pronaći rješenja, kako bismo sačuvali ovaj običaj od kojega sve strane imaju korist.