VREMENA kada su, kako kaže stari napjev, ljudi svinje „žirovali“ i „debele svinje imali“, daleko su iza nas. Stariji će se danas, obrađujući mesnate, „mišićave“ svinjske polovice, sa slaninom od svega „dva-tri prsta“, prisjetiti kako ih se nekada na njima moglo „izmjeriti“ i četiri-pet.

Manje masti, na prosječnoj slavonskoj svinjokolji, znači i manje čvaraka. Ovaj suhomesnati proizvod, koji je nekada, pored šunke, kobasice i kulena, bio na „začelju“ omiljenih, danas je postao prilično „deficitaran“ i cijenjen, naročito u drugim dijelovima Hrvatske. Ali ne bi mu cijenu toliko dizale „mršave“ svinje koliko njihov općeniti manjak na tržištu. O kojem se raskoraku radi, objasnio je Miroslav Mataušić, direktor jedne tvrtke koja proizvodi čvarke.

- U Hrvatskoj se proizvodi jedan milijun svinja godišnje, a potrebe hrvatskog tržišta su otprilike sedam do osam milijuna. To je samo kod nas, a i svijet je s tim prilično deficitaran, pogotovo što se tiče svinjske masnoće koja se koristi za sve, pa i za čvarke.

Analiza oglasa pokazuje da je prosječna cijena ovog proizvoda u Brodsko-posavskoj županiji 80 do sto kuna za kilogram, a može ih se naći i za manje. Za mnoge u ovim krajevima i to je skupo, ali što bi tek rekli žitelji Zagreba ili Pule, koji za istu količinu trebaju izdvojiti triput više.

Razlika u cijenama uvijek je dobra prilika za malo poduzetnije proizvođače, poput Mateja, Bukovljanina koji često boravi u Zagrebu.

- Cijena od 80 kuna po kilogramu odnosi se na Bukovlje i okolicu, dok ih u Zagrebu mogu prodati i za 200 kuna - kazao je Matej, koji svinje kolje prvenstveno za vlastite potrebe, a za prodaju ostavlja višak.

- Ne bude toga mnogo, tri-četiri kile godišnje, ali sve prodam - kazao je, dodavši da se u Zagrebu može kupiti „svašta“.

- Ondje ih proizvode drugačije nego kod nas, neki ih toliko prešaju i usitne da budu poput čipsa. Mi ih ipak pravimo da budu masniji.

Možda je i tradicionalna slavonska receptura razlog dobre prodaje. Suprotno mišljenju nekih da se proizvodnja čvaraka svodi na „otapanje izrezanih kockica“, i tu postoje „male tajne“ zbog kojih se oni razlikuju po kvaliteti i okusu. Tvrdoća/mekoća, količina masti, veličina, okus koji je više „prepečen“ ili „prijesan“, ponegdje i začini… sve to određuje konačan dojam o ovome nekad priprostom, sirotinjskom jelu.

Potrošačima se nude i kupovni čvarci, u trgovinama, ali tu je omjer cijene i kvalitete vjerojatno najslabiji. U jednom trgovačku lancu prodaju se za 160 kuna po kilogramu, a usto teško da, premda imaju naziv „slavonski“, mogu biti ukusniji od onih proizvedenih u privatnim dvorištima.

Ako svemu dodamo i trend gubljenja običaja tradicionalne slavonske svinjokolje, može se reći da ljubitelji čvaraka - usput rečeno, nutritivno kvalitetne namirnice - iz Slavonskog Broda i okolice, mogu ipak biti zadovoljni.