Radi cjelovitog razvoja svih hrvatskih nogometnih sredina, Vlada RH ne smije zaboraviti ulagati u Stadion kraj Save u Slavonskom Brodu jer se nacionalna proračunska sredstva skupljaju u državnu riznicu iz cijele Hrvatske pa bi onda ta sredstva trebalo i ravnomjerno vratiti.
SLAVONSKI BROD – U listopadu prošle godine glasnogovornik Vlade RH Marko Milić, u emisiji HTV-a „Otvoreno“, najavio je da će država, zajedno s drugim sudionicima, krenuti u izgradnju stadiona u Zagrebu, dodavši da će se ulagati i u druge sportske objekte diljem Hrvatske.
- Mogu vam reći da idemo u izgradnju stadiona u Zagrebu. U tome će sudjelovati država s financijske strane uz druge koji će biti uključeni u taj projekt. Isto tako, idemo u obnovu, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju sportskih građevina diljem Hrvatske. Temelj za to nam daje novi Zakon o sportu koji će stupiti početkom nove godine. On uvodi novitet da Vlada svojom odlukom odredi one sportske građevine koje smatra da su od nacionalnog značaja. Vlada će konzultirati ekspertizu HNS-a i druge aktere. - rekao je tada glasnogovornik Vlade Milić.
Ta izjava je svoju potvrdu dobila i od predsjednika Vlade
Andreja Plenkovića koji je o tome
govorio krajem prošle godine i u Hrvatskom saboru.
- Imamo temelj za ulaganja u stadione. Maksimir u Zagrebu, Poljud u Splitu i druge. Da ne bi bilo dileme, idemo u taj projekt. Ne jedan stadion. Reprezentacija to zaslužuje. - najavio je Plenković.
Sportske novosti su objavile 15. listopada 2022.
veliki tekst o tome koji će se stadioni graditi ili obnavljati. Kao o gotovoj stvari, navode podatak o „zajedničkoj akciji ulaganja Vlade RH, HNS-a i UEFA-e“ te da se „projekt ne temelji na praznim obećanjima“.
Opis stadiona koji će zasjati u novom ruhu doista je impresivan, nije u pitanju samo gradnja Maksimira. Zagreb bi - dakle - dobio dva stadiona. Velebni koji bi se gradio u Maksimiru, za 30-tak tisuća gledatelja. Drugi bi se gradio u Kranjčevićevoj ulici, za otprilike 12 tisuća ljudi.
U Osijeku velebni stadion grade Mađari, ali zato će onaj u Vinkovcima ući u ovaj projekt obnove hrvatskih stadiona. Obnovit će se i natkriti. Stadion u Koprivnici već godinama čeka ga da se zaokruži, sada je i on uključen u priču. Varaždin bi pak dobio krov na istočnoj tribini, kao i dodatno ušminkavanje. Pulski stadion Aldo Drosina napokon bi bio zaokružen s krovom, kao i Rujevica u Rijeci, koja sada ima natkrivenu samo zapadnu tribinu.
Na putu prema jugu prvi je veliki grad Zadar čiji stadion na Stanovima odavno ne zadovoljava minimalne uvjete. Hoće li se on obnoviti, ili će se graditi novi na Višnjiku, gdje će postoji za to predviđena lokacija, stvar je pregovora. Ali i Zadar će imati pravi stadion. Baš kao i Šibenik, čiji će Šubićevac također krasiti obnovljeni stadion s natkrivenim tribinama.
Poljud je u ovom trenutku najreprezentativniji hrvatski stadion, ali znamo da prokišnjava na puno mjesta, te da su njegovi temelji sada već ozbiljno nagrizeni. Poljud bi nakon obnove trebao zasjati u punom sjaju, baš kao što je zasjao i 1979. kad je napravljen i otvoren. – donose
Sportske novosti u svojem tekstu.
Nikolina Brnjac, ministrica turizma RH je u prosincu 2022. godine
izvijestila da su iznosi proračunskih sredstava za 2024. i 2025. viši od dvjesto milijuna kuna za
sportske građevine od nacionalnog interesa te da 2023. godine sve jedinice lokalne samouprave trebaju pripremiti projektnu dokumentaciju i imati spremne građevinske dozvole, elaborate i javljati se na natječaje koje će raspisivati Ministarstvo turizma i sporta.
Prema kojim kriterijima će se neki sportski objekti, sukladno novome Zakonu o sportu, proglašavati onima od "nacionalnog interesa" što će im omogućiti sufinanciranje države?
- Uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu, ali i inače hrvatskih sportaša, promocija je Hrvatskoj koja se ne može platiti" – opravdano je izjavila ministrica Brnjac.
Može se reći kako su naši sportaši u mnogim sportovima postigli nevjerojatne rezultate koji višestruko nadmašuju infastrukturu koja im je trebala olakšati njihov razvojni put.
Pozitivan primjer velikog ulaganja u sportsku infrastruktu u Hrvatskoj zabilježen je 2009. godine kada je napravljen cijeli niz novih sportskih dvorana (Zagreb, Split, Zadar, Osijek, Poreč, Varaždin) koje su svoju premijeru doživjele zahvaljujući domaćinstvu Svjetskog rukometnog prvenstva. Također, kvaliteta Hrvatske nogometne lige popravljena je zahvaljujući ulaganju u nove travnjake na prvoligaškim terenima.
Ako će država ulagati u Zadar, čiji je najbolji nogometni klub u 3. HNL Jug ligi, onda u Slavonski Brod treba uložiti dvostruko više
Kada je riječ o ulaganjima u stadione vrijedi istaknuti Općinu Dugopolje koja je 2009. godine uložila u sportski centar sa nogometnim stadionom oko 55 milijuna kuna, a od 2009.-2011. godine Grad Pula je uložio oko 63 milijuna kuna u rekonstrukciju i dogradnju stadiona "Aldo Drosina" koji koristi prvoligaš NK "Istra". Pored javnih sredstava, potrebno je istaknuti i značajna ulaganja u nogometne stadione kroz privatne investicije u NK "Rijeka" i NK "Osijek".
Ljubitelji nogometa u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuju otvorenje modernog stadiona i trening kampa u Osijeku, u koji je mađarski vlasnik kluba NK "Osijek" uložio oko 65 milijuna eura, jer se radi o objektu koji će omogućiti do sada, u Hrvatskoj, neviđeni komfor svim gledateljima, ali i igračima te osoblju koje će voditi brigu o stadionu.
Zato je većina zainteresirane nogometne javnosti s odobravanjem pozdravila najave Vlade RH o planiranim ulaganjima u stadionsku infrastrukturu u Hrvatskoj kako bi ona omogućila još bolje rezultate za sportaše.
Međutim, ovdje je važno istaknuti dva elementa.
Prvo. Prema kojim kriterijima će se neki sportski objekti, sukladno novome Zakonu o sportu, proglašavati onima od "nacionalnog interesa" što će im omogućiti sufinanciranje države? Naime, kada je riječ o nogometu jesu li objekti od nacionalnog interesa samo oni na kojima će igrati reprezentacija ili to ovisi o rangu natjecanja u kojem se nalazi klub iz pojedinog grada? Vrlo je razuman stav HNS-a i njenog predsjednika Marijana Kustića da reprezentacija treba igrati po cijeloj Hrvatskoj te da nam zbog toga ne treba "nacionalni stadion".
Kako će se sutra zvati predsjednik kluba manje je bitno. Puno je važnije da Grad Slavonski Brod osigura kvalitetnu infrastrukturu kako bi budući investitori lakše mogli donijeti poslovnu odluku o ulaganju u nogometni biznis tj. u svoju i slavonskobrodsku nogometnu budućnost.
Drugo. Ulaganja u sportsku infrastrukturu u Hrvatskoj iz državnog proračuna teŝko da mogu proći bez dogovora sa jedinicima lokalne samouprave kao vlasnicima sportskih objekata. Vlada RH bi eventualno mogla na svom zemljištu izgraditi nacionalni stadion, dok je za sva ostala ulaganja (izgradnja ili obnova) potreban partnerski odnos sa gradovima u kojima se ta sportska infrastruktura nalazi. To bi partnerstvo za Vladu RH trebalo biti jednako važno kao ono sa HNS-om ili UEFA-om. Stoga, može se reći da neće Vlada RH izgraditi stadione već će sufinancirati njihovu izgradnju.
S obzirom na najavljena ulaganja u stadionsku infrastrukturu u 10-ak hrvatskih gradova, među kojima su i i gradovi koji nemaju nogometne prvoligaŝe, kao ŝto su Zadar i Vinkovci, postavlja se pitanje zaŝto nisu najavljena i ulaganja u gradove kao ŝto su npr. Slavonski Brod ili Dubrovnik.
Nakon Pule i Dugopolja, kad su javna sredstva u pitanju, Grad Slavonski Brod je najviše uložio u jedan nogometni stadion. Naime, od 2019. godine Grad Slavonski Brod uložio je u Stadion kraj Save oko
55 milijuna kuna izgradivši iz temelja, u sklopu planiranog stadionskog kompleksa, sljedeće sadržaje: zgrada za kajak kanu klubove (9,6 mil. kn), istočna tribina (8,3 mil. kn), pomoćna igrališta sa umjetnom travom i reflektorima (7,4 mil. kn) i 2/3 južne tribine (29 mil. kn). Sva su sredstva osigurana iz proračuna Grada Slavonskog Broda i bez sufinanciranja Hrvatskog nogometnog saveza ili Vlade RH. Međutim, Grad Slavonski Brod ne planira stati već najavljuje, za ovu godinu, završetak izgradnje južne tribine (1/3), postavljanje novoga travnjaka na glavni teren te reflektora koji će omogućiti i odigravanje službenih noćnih utakmica. A projektira se izgradnje i zapadne tribine.
Netko će reći kako se 55 milijuna kuna Grada moglo uložiti u nešto drugo, a ne u izgradnju novoga stadiona kao i da ne treba trošiti novac poreznih obveznika u objekt koji će koristiti klub (NK "Marsoonia") koji jedva preživljava u trećem rangu hrvatskog nogometa. Neki će kazati da je trebao Grad dati milijune kuna samom klubu da plaća igraće pa bi Marsonia posljedično bila u višem rangu.
I to su legitimna razmišljanja, ali treba imati na umu da grad veličine Slavonskog Broda, sa nogometnom tradicijom (što uključuje i velika nogometna imena) koju ima kao i sa potencijalom u razvoju mladih nogometaša, treba imati primjerene uvjete za odigravanje utakmica u najmanje drugom rangu natjecanja. A takav objekt ima svoju cijenu. Koliko će najbolji slavonskobrodski nogometni klub, bez obzira kako se zove, biti rezultatski uspješan ovisiti će najviše o sposobnosti onih koji ga vode, što uključuje i angažman poduzetnika zainteresiranih za ulaganje u sportski biznis. Kako će se sutra zvati predsjednik kluba manje je bitno. Puno je važnije da Grad Slavonski Brod osigura kvalitetnu infrastrukturu kako bi budući investitori lakše mogli donijeti poslovnu odluku o ulaganju u ovdaŝnji nogometni biznis tj. u svoju i slavonskobrodsku nogometnu budućnost.
Dakle, radi cjelovitog razvoja svih hrvatskih nogometnih sredina, Vlada RH ne smije zaboraviti ulagati u Stadion kraj Save u Slavonskom Brodu jer se nacionalna proračunska sredstva skupljaju u državnu riznicu iz cijele Hrvatske pa bi onda ta sredstva trebalo i ravnomjerno vratiti. Ako će država ulagati u Zadar, čiji je najbolji nogometni klub u 3. HNL Jug ligi, onda u Slavonski Brod treba uložiti najmanje dvostruko više jer je Marsonia u Drugoj nogometnoj ligi. Posebice bi Vlada i HNS trebali respektirati napore Grada Slavonskog Broda koji je bez ičije pomoći uložio itekako značajna sredstva u ovdašnju nogometnu infrastrukturu (što uključuje sve gradske nogometne objekte, ne samo Stadion kraj Save), ali i u brojne druge sportske objekte.
