SLAVONSKI BROD – SBplus je do sada objavio više članaka na temu puknuća starih vodovodnih cijevi i velikih gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu slavonskobrodskog trgovačkog društva Vodovod d.o.o. Tako smo, primjerice, 14. rujna ove godine pisali kako stanovnici jedne ulice u Slobodnici više od tjedan dana čekaju sanaciju kvara na hidrantu.

- Curenje vode primijetili smo prošle subote, kada smo na dežurni broj slavonskobrodskog Vodovoda to i prijavili. No, unatoč našim pozivima tijekom tjedna kvar niti sedam dana kasnije nije otklonjen, a voda i dalje curi. U Vodovodu su zaprimili informaciju za kvar i rekli kako će sve riješiti. Utorak, srijeda, četvrtak - ništa, a voda je i dalje curila. Samo sada ne kroz zemlju van, nego mi u međuvremenu diže nivo vode u bunaru koji je udaljen od mjesta gdje je izvirala voda oko četiri metra. Bunar ispumpavamo dva puta dnevno i pitam se koliko je kubika vode iscurilo te tko će snositi taj gubitak. - prije više od tri mjeseca, napisao je čitatelj SBplus-a.

- Kvar u ulici Hrvatskih branitelja 43, Slobodnica, prijavljen je 05.09., dežurni poslovođa je obavio terenski pregled i utvrdio curenje na hidrantu te isto klasificirao kao manje zahtjevan kvar. S obzirom na to da Vodovod zaprima dnevno prosječno desetak puknuća cjevovoda, kvarovi se klasificiraju po prioritetima ovisno o jačini curenja tj. gubitka vode i ugroženosti nesmetane opskrbe korisnika pitkom vodom. Kvar u Hrvatskih branitelja 43 predviđen je za popravak u ponedjeljak 11.09. Nismo u mogućnosti intervenirati ranije zbog velikih kvarova koji ugrožavaju sigurnu opskrbu vodom školskih ustanova (općine Bebrina, Oriovac) pogotovo u smislu borbe protiv epidemije korona virusa u kojoj je opskrba vodom od presudne važnosti, a predviđene su za radove tijekom ovoga vikenda. - odgovoreno je tada iz TD Vodovoda na upit SBplus-a.

U obrazloženju prijedloga Zakona o vodnim uslugama, donesenim 2019., navedeno je kako je jedan od ključnih problema i „nedopustivo veliki gubici iz vodoopskrbnih sustava (oko 50 posto)" u Hrvatskoj.

Obzirom da je problem gubitaka u vodoopskrbnom sustavu u Hrvatskoj poznat već duže vrijeme, u prosincu 2017. godine, Hrvatske vode su objavile Javni poziv za sufinanciranje programa smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima u Republici Hrvatskoj. A prošle godine, problem s gubicima vode prepoznat je i kod donošenja novoga Zakona o vodnim uslugama. U lipnju 2019. Hrvatski sabor donio je Zakon o vodnim uslugama koji bi trebao biti, kako se navodi u obrazloženju prijedloga zakona, „pravna pretpostavka za rješavanje brojnih problema u vodnokomunalnom sektoru". U obrazloženju je navedeno kako je jedan od ključnih problema i „nedopustivo veliki gubici iz vodoopskrbnih sustava (oko 50 posto)" u Hrvatskoj.

Danas na nacionalnom nivou gubi se oko 49 posto vode

U pozivu Hrvatskih voda iz prosinca 2017. navedeno je  kako se danas na nacionalnom nivou gubi oko 49 posto vode što iznosi oko 230 milijuna metara kubnih godišnje. Zbog toga, Hrvatske vode smatraju kako problem „upozorava na hitno poduzimanje određenih aktivnosti u smislu financijske, tehničke, investicijske i operativne pomoći isporučiteljima vodnih usluga koji tim vodoopskrbnim sustavima upravljaju". Konstatirano je kako se vodni gubici najčešće pojavljuju u obliku curenja duž cjevovodne mreže (puknuća i oštećenja na cijevima, spojevima, vodovodnim armaturama i oblikovnim komadima), što se opisuje kao kvar na sustavu. U tom kontekstu, uklanjanje vodnih gubitaka podrazumijeva uklanjanje kvarova, odnosno sanaciju cjevovodne mreže i pratećih elemenata, što predstavlja dodatni trošak (materijal, radna snaga, radovi), odnosno dodatan negativan utjecaj na financijsko poslovanje isporučitelja vodnih usluga.

Hrvatske vode su kao najvažnije uzroke „neprihvatljivo velikih gubitaka" u Republici Hrvatskoj detektirali sljedeće:

• Nedostatak znanja o problematici vodnih gubitaka kod isporučitelja vodnih usluga.             
• Nepostojanje stručnih timova za rješavanje problema vodnih gubitaka (aktivne kontrole curenja) kod isporučitelja vodnih usluga.   
• Loša tehnička opremljenost isporučitelja vodnih usluga.   
• Neracionalno visoki tlakovi u vodoopskrbnoj mreži.   
• Neprovođenje aktivne kontrole curenja i sanacije puknuća (kvarova) koji su nevidljivi (curenje se odvija ispod površine terena, bez pojave plavljenja na površini). 
• Starost sustava ili njegovih pojedinih dijelova.             
• Neodgovarajući cijevni materijali i/ili njihov zaštita.

Na poziv Hrvatskih voda za sufinanciranje programa smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima u Republici Hrvatskoj, Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda javio se s projektom 'Upravljanje gubicima vode podsustav Slavonski Brod'. Hrvatske vode su prihvatile projekt brodskog Vodovoda i osigurale sufinanciranje od 80 posto, dok je Vodovod bio obvezan osigurati sredstva za 20 posto investicije.

Dana 16. listopada 2020. TD Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda pokrenulo je postupak javne nabave utvrđivanja i provođenja interventnih mjera za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu Slavonski Brod.  Procijenjena vrijednost nabave bila je 30.000.000,00 kn (bez PDV-a).

Sredinom listopada 2020. TD Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda pokrenulo je postupak javne nabave utvrđivanja i provođenja interventnih mjera za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu Slavonski Brod. Procijenjena vrijednost nabave bila je 30 milijuna kuna (bez PDV-a), s tim da se s izabranim ponuditeljem sklapa okvirni sporazum u trajanju od četiri godine. Koncem studenog iste godine, Vodovod je donio odluku o odabiru najpovoljnije ponude te je izabrana tvrtka Petrol d.o.o. iz Zagreba s cijenom od 29,9 milijuna kuna bez PDV-a ili 37,3 milijuna kuna s PDV-om. Na natječaj se javila još i Zajednica ponuditelja Provod-inženyrska společnost s.r.o.; Car-Merkur d.o.o. iz Splita sa cijenom od 30,3 milijuna kuna (bez PDV-a).

U natječajnoj dokumentaciji je navedeno kako se putem programa za smanjenje gubitaka i optimizacije sustava vodoopskrbe očekuje realizacija izgradnje mjernih i mjerno regulacijskih okana, kontrola rada i ispravnosti opreme i uređaja i prilagođavanje funkcionalnosti svih raspoloživih rješenja realnim uvjetima u sustavu. Također se očekuje da u ugovorenom prijelaznom razdoblju provode i aktivne kontrole curenja (traženje neprijavljenih curenja) u novoizgrađenim (novo uspostavljenim) zonama i  sanacije mjesta curenja. 

Postojeće stanje cjevovoda u brodskom vodoopskrbnom sustavu

U svom odgovoru na jedan od ranijih upita SBplus-a, Stjepan Aščić, direktor slavonskobrodskog Vodovoda kazao je kako se vodoopskrbno područje kojim upravlja Vodovod d.o.o. Slavonski Brod prostire od Slavonskog Šamca na istoku do Lužana na zapadu. Vodoopskrbni sustav se sastoji od cjevovoda, vodosprema, precrpnih stanica i crpilišta. Vodovod d.o.o. upravlja s oko 900 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda izrađenih od različitih materijala - Azbest cement, Ductile, lijevano željezo, čelik, PVC, PEH - od kojih PVC i PEHD čine više od 50 posto.

Iz natječajne dokumentacije vidljivo je kako je omjer nefakturirane i zahvaćene vode velik, što upućuje i na velike gubitke u sustavu. Problematično područje vezano uz gubitke je sam grad Slavonski Brod. U pojedinim dijelovima grada su lijevano – željezni cjevovodi koji su stari i preko 50 godina, no najveći problem predstavljaju Vinidurit i Alkaten cjevovodi (PVC i PEHD cijevi). PVC cijevi su šest barske cijevi i starosti oko 30 godina. Tlak u vodoopskrbnoj mreži je šest bara, što dovodi do vrlo čestih pucanja cjevovoda i velikih gubitaka u mreži. Učestali kvarovi se javljaju i na priključnim vodovima do potrošača koji su izgrađeni od PVC i PE cijevi, te kvarovi na glavnim ventilima u priključnim oknima koji su stariji od 20 godina. Godišnje se zamijeni oko 1.000 ventila. Poseban problem predstavlja dotrajalost zasuna i ventila na mreži, koji često procure. 2012. godine je izvršena sanacija kritičnih starih spojeva u centru grada, no gubici se nisu značajno smanjili, navodi se u dokumentaciji.

Vodovod bi trebao ostvariti financijske uštede između 1,5 i 2 mil. kn godišnje

Za dostizanje postavljenog cilja smanjenja gubitaka vode izvođač jamči bankovnom garancijom.

Za više informacija o samom projektu, tj. kako je uopće do njega došlo i koji je očekivani ishod, obratili smo se direktoru Vodovoda, Stjepanu Aščiću.

- Radi se o vrlo značajnom projektu, kojega smo dugo najavljivali i sada smo došli u fazu potpisa ugovora sa izabranim izvođačem i sada je to konačno pred „produkcijom", da tako kažem. Prvo su se radili matematički modeli, čini mi se 2014. godine, a potom i Studija smanjenja gubitaka 2016. godine. potom smo tri godine radili na kompletiranju projektne dokumentacije i evo sada je konačno izašao van. O koliko velikom projektu se radi govori podatak kako samo Studija smanjenja gubitaka ima preko 20 registratora dokumentacije. - kazao nam je direktor Aščić.

Sredstva za financiranje Vodovod osigurava iz naknade za razvoj budući da je to projekt koji će se u cijelosti raditi na području grada Slavonskog Broda, gdje je mreža najstarija i gdje su i najveći problemi s gubicima. Smanjenjem gubitaka vode u mreži Vodovoda na području Slavonskog Broda očekuju se i financijske uštede koje bi se trebale kretati između 1,5 i 2 milijuna kuna na godišnjoj razini. Zbog manjih gubitaka, biti će manja potrošnja kemikalija, ozona i cijeli niz drugih varijabilnih troškova. A da će predviđeno smanjenje dosita biti i postignuto i za dostizanje postavljenog cilja izvođač jamči bankovnom garancijom.

Realizacijom ovog projekta, gubici vode brodskog Vodovoda bi trebali biti najviše 30 posto

- Mjera uspjeha projekta je da se u odnosu na nulto stanje, koje će se sada utvrditi, moraju smanjiti gubici za 25 posto. Nama su trenutno gubici vode oko 55 posto. Kada se bude radilo nulto stanje onda će se ti gubici utvrditi po IWA (International Water Association) metodologiji. To je metodologija po kojoj se računaju sve stavke koje sudjeluju u distribuciji i preradi vode. Sad kad se napravi ta tablica ona će točno definirati koji je trenutni gubitak, znači s kojim se kreće, tzv. nulto stanje i onda na završetku projekta koji je predviđen za četiri godine može biti nešto malo više. Taj  gubitak se mora smanjiti za 25 posto. Znači ako se utvrdi gubitak od 55 posto na početku projekta on mora na kraju biti najviše 30 posto. Analiza nultog stanja bi trebala trajati najviše mjesec dana. Navedenom analizom se računa neizbježni gubitak, prema formuli u kojoj se nalaze kilometri mreže pojedinog vodovoda, prosječna duljina priključaka i broj priključaka. Dakle svi ti podaci ulaze u tablicu u kojoj se gleda kondicioniranje vode, prerada, gleda se šta su gubici ispiranja, znači ono što se mora svakodnevno raditi, evidentira se i greška mjerenja kada vodomjeri mjere nešto manje nego što je stvarno. To se sve složi u tablicu i računa se koji je gubitak na početku projekta. U sklopu projekta predviđen je građevinski nadzor, ali postoji voditelj projekta, eksterni stručnjak koji je tehnička pomoć nama kao trgovačkom društvu Vodovod. - naglasio je direktor Vodovoda. 

Direktor Aščić: "Mjera uspjeha projekta je da se u odnosu na nulto stanje, koje će se sada utvrditi, moraju smanjiti gubici za 25 posto. Znači ako se utvrdi gubitak od 55 posto na početku projekta on mora na kraju biti najviše 30 posto".

Mjere i aktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka vode

Iz projektne dokumentacije vidljivo je kako se ovim programom treba kontroli gubitaka vode pristupiti cjelovito, tj. uspostaviti proces koji će se kontinuirano provoditi i širiti na bazi inicijalnog sustava kontrole gubitaka. Osim podataka o protoku i tlaku, u procesu nadzora nad gubicima treba aktivno primjenjivati sve danas raspoložive baze podataka, od same vodoopskrbne mreže, potrošača i potrošnje do kvarova i aktivne primjene matematičkog modela sustava. Također je nužno primijeniti mjere regulacije tlaka u sustavu (u prvom redu snižavanje prekomjernih tlakova) jer se ova mjera pokazala kao jedna od najboljih preventivnih aktivnosti s dugoročnim učincima (primjerice smanjenje frekvencije pojave novih curenja).

U svrhu smanjenja gubitaka u vodoopskrbnom sustavu sanirat će se mjesta curenja. Predviđa se sanacija priključnih vodova i cjevovoda na mjestima kvarova gdje dolazi do curenja na ukupno 800 lokacija. 

Provedba cjelokupnog programa očekuje se kroz četiri godine (period 2021/2024) realizacijom sljedećih aktivnosti:

• Izgradnja mjernih, te mjerno-regulacijskih okana, ugradnja i uspostava telemetrijskog nadzora
• Mjerenje protoka i slanje signala na: VS/CS Brodsko Brdo,  Brodsko Brdo 2, VS Oriovac, VS/CS Rastušje, VS Krečana, VS Brodski Stupnik, VS Čelikovići i VS/CS Jakačina
• Prilagodba sustava daljinskog nadzora i implementacija tehničkog informacijskog sustava u vidu upravljanja gubicima vode
• Sanacija mjesta curenja na ukupno 800 lokacija
• Sanacije priključnih vodova
• Sanacije dionica cjevovoda DN 50 – DN 350 mm

Danijel Kovačević iz brodskog Vodovoda, kao voditelj projekta Upravljanje gubicima vode podsustav Slavonski Brod, objasnio nam je kako je predviđena izgradnja dva osnovna tipa okana. Izgraditi će se mjerna okna u kojima se samo mjeri protok i tlak i mjerno-regulacijska okna u kojima se dolazni tlak reducira na manji odlazni tlak i ujedno se vrši mjerenje protoka i tlaka.

 - U mjerna okna bit će ugrađeni prirubnički mjerač protoka i senzor tlaka koji se spajaju na daljinsku telemetrijsku jedinicu s uređajem za bilježenje mjernih i statusnih podataka u registrator podataka. Mjerenje protoka vode u oknima vršit će se preko prirubničkog dvosmjernog elektromagnetskog mjerača protoka s integriranim baterijskim napajanjem ili s vanjskim napajanjem u slučaju da se pojedina okna povezuju u nadzorni upravljački centar sustav u svrhu dinamičkog nadzora i upravljanja (omogućen daljinski nadzor i prijenos informacija o protoku i tlaku u nadzorno upravljački centar). Mjerač protoka se signalnim kabelom povezuje s daljinskom telemetrijskom jedinicom, u svrhu prijenosa podataka. Na cjevovod u oknu ugradit će se mehanički pokazni manometar i senzor tlaka, napona napajanja sukladno tehničkim karakteristikama daljinske telemetrijske jedinice, sa strujnom ili naponskom mjernom petljom. - kazao je Kovačević.

U mjerno-regulacijskim oknima bit će ugrađen regulacijski ventil za trostupanjsku regulaciju tlaka u ovisnosti o protoku ili vremenu, prirubnički baterijski mjerač protoka, hvatač nečistoća, ručni zasuni, pripadajuća armatura i cijevni razvod od nehrđajućeg čelika. Napajanje mjerno-regulacijske opreme bit će izvedeno preko regulatora punjenja i ugrađene baterije koju će puniti generator pogonjen mikroturbinama koje pokreće voda iz cjevovoda, a koji se ugrađuje na mimovod regulacijskog ventila. Mjerno-regulacijska okna imaju mogućnost dodatnog napajanja s niskonaponske elektroenergetske mreže. Okna se povezuju u nadzorni upravljački centar sustav u svrhu dinamičkog nadzora i upravljanja (omogućen daljinski nadzor i prijenos informacija o protoku i tlaku u nadzorno upravljački centar te programabilno upravljanje radom redukcijskih ventila u intervalu 15 minuta). - napominje Kovačević.

- U mjernim i mjerno regulacijskim oknima nema stalne posade, a kontrola rada se obavlja pomoću senzora. Bilježenje mjernih podataka u mjernim i mjerno-regulacijskim oknima vršit će se pomoću identičnog uređaja - GPRS daljinske telemetrijske jedinice uz frekvenciju bilježenja mjernih podataka svakih 15 minuta i daljinsko slanje podataka jednom u 24 h.  prema nadzorno-upravljački sustav (NUS) u  dispečerskom centru. Podaci će se preko GPRS mreže prenositi do servera korisnika, odakle će se nakon obrade podataka uvoziti u tehničko-informacijski sustav za upravljanje gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu. Predviđene daljinske telemetrijske jedinice omogućuju i slanje alarmnih poruka po događaju, što treba iskoristiti za dojavu poplavljivanja projektiranih okana i dojavu neovlaštenog pristupa u okno, te signalizaciju tih događaja. - za kraj je istaknuo voditelj projekta Danijel Kovačević.