ZAGREB - Na konferenciji za novinare, koju su 15. rujna 2022. održali predstavnici Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina bilo je riječi o Vladinu paketa mjera za ograničavanje rasta cijena energenata.

Pojedini ekonomisti, npr. Damir Novotny, državno „petljanje“ u cijene, taj za liberale „smrtni grijeh“, smatra tek političkim potezom upitne ekonomske snage.

U ime HZŽ-a mjere je komentirao njen predsjednik, župan brodsko-posavski, Danijel Marušić, istaknuvši dvije mjere. Jedna je osiguravanje niže cijene električne energije (prosječno 62 eura po MWh) za institucije javnog i neprofitnog sektora - škole, bolnice, fakultete, domove za starije i nemoćne, domove zdravlja i dr. - odnosno njihovo prebacivanje iz kategorije gospodarskih subjekata u kategoriju kućanstava. Druga mjera je energetska obnova, kojom je Županija brodsko-posavska sanirala sve matične škole, dvije bolnice (Slavonski Brod i Nova Gradiška) te domove zdravlja.

Župan Marušić zaključio je da je prvom mjerom značajno potpomognuta održivost spomenutih institucija, a energetskim obnovama smanjena potrošnja energije za 70 do 80 posto.

Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske ovaj je paket mjera, vrijedan 21 milijardu kuna, donijela s nastojanjem da se ublaže negativni učinci rekordnog poskupljenja energenata po hrvatsko gospodarstvo i standard građana.

Mnogi su, od sindikata preko političkih stranaka do gospodarstvenika, ovaj potez Vlade pohvalili, poglavito mjere koje se odnose na najosjetljivije skupine društva (npr. umirovljenike) i poduzetnike. Ipak, upitno je koliko su one djelovale na ono što građane najviše zanima, a to je njihov standard. Sindikati, primjerice, Vladine mjere pozdravljaju, ali ih smatraju nedovoljnima, ističući da se standard radnika „opipljivo“ može poboljšati jedino rastom plaća u privatnom i javnom sektoru.

Pojedini ekonomisti, npr. Damir Novotny, državno „petljanje“ u cijene, taj za liberale „smrtni grijeh“, smatra tek političkim potezom upitne ekonomske snage. Štoviše, smatra da to za posljedicu može imati dva ekstrema: da robe može biti daleko previše ili nedovoljno. Naposljetku, situacija je u praksi pokazala da rečene mjere Vlade Republike Hrvatske nemaju željeni učinak i da u mnogim, vitalnim sektorima ne mogu spriječiti neželjene posljedice „divljanja“ cijena energenata.

Vladin paket mjera kao nastojanje da se pomogne svim segmentima hrvatskog gospodarstva svakako treba pozdraviti, no ne bi bilo na odmet da se u tom složenom poslu „osluškuje“ što za reći imaju oni radi kojih su mjere i donesene, građani, ekonomska struka te subjekti koji „nose“ gospodarstvo - poduzetnici.