Republika Hrvatska nedavno je dobila očitovanje Europske komisije na čak 19 stranica u kojem su navedene brojne nepravilnosti u provođenju IPARD-a i trenutačno važećeg Programa ruralnog razvoja.

O kakvim je nepravilnostima riječ govorilo se na konferenciji za novinare koju je organizirala LEADER mreža Hrvatske, inače vodeća nevladina mreža za ruralni razvoj u RH koja okuplja preko 40 LAG-ova, vodeće domaće nevladine organizacije za ruralni razvoj i nekoliko uglednih domaćih znanstvenih ustanova, piše agroklub.

Nema pravne zaštite za poljoprivrednike

Hrvatska je jedina zemlja Europske unije u kojoj su korisnici Programa ruralnog razvoja potpuno pravno nezaštićeni, onemogućena im je pravna zaštita na hrvatskim i europskim sudovima, a potpore iz Programa ruralnog razvoja će morati vraćati čak i u slučaju administrativne greške provedbenih tijela u Republici Hrvatskoj.

Kao rezultat svega imamo potpunu pravnu nesigurnost za sve korisnike te je ugroženo samo provođenje Programa ruralnog razvoja. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi već dugi niz godina krše europsku zakonodavnu regulativu te su na taj način izravno uzrokovali smanjenje povlačenja sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj iz IPARD programa u razdoblju od 2007. do danas.

Loša praksa tijekom IPARD-a i Programa ruralnog razvoja

Nažalost, na IPARD-u nije stalo već se loša praksa nastavila i u Programu ruralnog razvoja, rečeno je na konferenciji za novinare. To je razlog zbog kojeg je LEADER mreža Hrvatske napravila temeljitu Analizu nepravilnosti u provođenju Mjera 202 i 501 IPARD programa i mjera 19 i 20 Programa ruralnog o čemu su obavijestili novog resornog ministra Tolušića i ured premijera RH, kao i hrvatske zastupnike u EU parlamentu, a dokument šalju i nadležnim tijelima Europske komisije.

Nemaju pravo na žalbu?

"Teško je povjerovati da živimo u državi čiji Zakon o poljoprivredi seljacima ne dozvoljava nikakvo pravo na žalbu, i to samo zato jer ministarstvo kaže da svi oni akti koje ono donosi nisu upravni akti. Nažalost, ova se odredba proteže i kroz sve pravilnike IPARD-a i Programa ruralnog razvoja. Tako je Hrvatska jedina zemlja čiji poljoprivrednici nemaju pravo na žalbu, već ih ministarstvo upućuje na građanske parnice čemu većina zbog dužine i skupoće postupaka ipak nije sklona", rekla je Ružica Vukovac, predsjednica LAG-a Slavonska ravnica, a svojevremeno kandidatkinja za ministricu poljoprivrede.

"Riječ je o nepravilnostima koje se nužno i hitno moraju promijeniti da bi Program ruralnog razvoja zaživio u obliku u kojem Europa to od nas očekuje", istaknula je Vukovac.

Neki profitirali, drugi otišli

Iako su sredstva iz Programa ruralnog razvoja prije svega namijenjana smalim i srednjim gospodarstvima, u Hrvatskoj se dogodilo upravo suprotno - novac je otišao velikima, a oni mali kojima su bila namijenjena propali su, a njihove obitelji otišle vani, trbuhom za kruhom.

"Žalosno je što Hrvatska podupire osnivanje raznih razvojnih županijskih i sličnih agencija za što se troši novac iz proračuna, dok paralelno opstruira rad LAG-ova koji su u potpunosti financirani iz sredstava EU i koji su u pravilu zaduženi za provođenje Programa ruralnog razvoja".

Mjera 19 obvezna i važna

Milan Medić, predsjednik LHM okupljene je upoznao s Mjerom 19 i njezinim značenjem za poljoprivredu:"Mjera 19 je obvezni program Mjera ruralnog razvoja. Ona je decentralizirana da sami ljudi na terenu mogu odlučivati što, koliko i na koji način žele financirati u svojim lokalnim zajednicama".

Dok europska pravila kažu da najmanje 5% od sredstava za Mjere ruralnog razvoja mora ići na tu mjeru Hrvatska je jedina zemlja EU koja za tu mjeru koristi samo 3%, dok npr. u sjevernoj Njemačkoj taj postotak iznosi vrtoglavih 40%.

Opstruirano provođenje mjere 19

"Hrvatska država sustavno od samog početka predpristupnih fondova sabotira provođenje mjere 19. Naši pregovarači su još u pristupnim pregovorima s EU predlagali da alokacija za tu mjeru bude 1%. EK ih je prisilila da to bude bar 2.5% što je ministar Jakovina za vrijeme svog mandata digao na sadašnjih mizernih 3%.

Kao da to nije bilo dovoljno, hrvatskim građanima nije dopušteno da sami na lokalnoj razini kreiraju i odlučuju kako će u svojim zajednicama potrošiti sredstva, već mjeru 19 moramo provoditi samo kao kopiju drugih mjera ruralnog razvoja. Čak i tako opstruirano provođenje mjere 19 programa ruralnog razvoja dodatno je opterećeno neregularnostima, nezakonitostima, kršenjima europskih uredbi i hrvatskih zakona koji se tiču njezine provedbu", ističe Medić.