PROMET na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, na Slavonici, rastao je i u prošloj godini, čak i više od prosjeka rasta na svim autocestama u Republici Hrvatskoj, no to ju i dalje ne čini interesantnom za zakupce koji bi unajmili godinama prazne poslovne prostore na tri odmorišta uz nju, piše Glas Slavonije.

Očito i dalje smatraju kako je i u međuvremenu rastući promet na njoj daleko od profitabilnosti da bi ulazili u zakup tih objekata. Tako bi mogao glasiti sažetak Slavonikine prošle poslovne, točnije prometno-financijske godine kada je, prema podacima Hrvatskih autocesta - njome je prošlo 865.645 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 62,09 milijuna kuna, bez PDV-a.

U odnosu prema 2017. godini, porast je to prometa na A5 od 7,2 posto, a cestarine za 8,3 posto. Jer, u 2017., još uvijek u cijelosti nedovršenom autocestom A5, na njezinih zasad izgrađenih 59 od ukupno 'zacrtanih' 86 kilometara, prošlo je 807.490 vozila, a naplaćena je cestarina u iznosu od 57,3 milijuna kuna, bez PDV-a.

Dok je Slavonika lani zabilježila rast prometa za 7,2, a cestarine za 8,3 posto, na svim autocestama u nadležnosti HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb (ARZ) tada je zabilježen rast prometa od pet posto, odnosno rast cestarine od 6 posto. To što je Slavonikin rast prometa veći od onog na svim autocestama u Hrvatskoj zakupce ne tješi; oni i dalje s postojećim, pa i lagano rastućim prometom na A5 ne vide poslovni interes na odmorištima Andrijevci, Štrosmajerovac i Beketinci, a riječ je o manjim objektima.

Kako je Glas Slavonije doznao u HAC-u, uz A5 radi samo odmorište Ivandvor, ujedno i najveće uz tu autocestu, a gdje je zakupac 'Petrol', koji ondje ima i trgovinu. U HAC-u znatan rast prometa na Slavonici, a time i interes za sva odmorišta uz nju, očekuju kada A5 profunkcionira u punom profilu – od hrvatske granice s Mađarskom do granice Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. Sada su u funkciji dionice Đakovo - Sredanci, Osijek - Đakovo, a završena je i dionica prema Svilaju. Završetak mosta na Svilaju očekuje se u drugoj polovini godine.

U HAC-u ističu kako se porast prometa i naplaćene cestarine bilježi na svim autocestama na kojima je prošle godine evidentiran ukupan promet od 58,58 milijuna vozila i naplaćena cestarina od 2,87 milijardi kuna, bez PDV-a, pa Slavonika u ukupnom prometu svih hrvatskih autocesta sudjeluje tek s 1,5 posto, odnosno s nešto više od 2 posto u ukupno naplaćenoj cestarini.

Usporedbe radi, najveći prihod u prošloj godini ostvaren je na autocesti A3, Zagreb - Lipovac, od 947,24 milijuna kuna.