SLAVONSKI BROD - U trgovinama se već neko vrijeme nudi med u većim količinama po iznenađujuće niskim cijenama. Svi koji ga kupuju, znaju da mu je cijena u trgovini u pravilu znatno veća nego npr. kod privatnih proizvođača ili OPG-ova.

Je li riječ o naprosto smanjenoj potražnji, lošem, jeftinom medu, marketinškom triku ili čemu drugom, pitali smo Dražena Vrljića, OPG-ovca koji se bavi proizvodnjom ove namirnice.

- Tako je već duže vremena. Objašnjenje je vrlo jednostavno. Radi se o uvoznom medu uglavnom iz Kine i Južne Amerike. Nije to nikakva tajna, podatak je istaknut na proizvodu, samo ga treba pronaći. Ranije je bilo i meda iz Ukrajine, ali je njegov uvoz zbog rata stao.

U hrvatskoj poljoprivredi riječ „uvozno“ gotovo je uvijek sinonim za loše, ali znatno jeftnijie. Vrijedi li to „pravilo“ i u ovom slučaju?

- Taj je med kvalitetom daleko ispod domaćeg. Južnoamerički, koliko znam, još i nije tako loš, ali kineski jest. Međutim, mi njima ne možemo konkurirati cijenom, to je njihova velika prednost - objasnio je Dražen Vrljić da je cijena kineskog meda zapravo u skladu s njegovom kvalitetom, koja na proizvodu ne može „pročitati“. Njega ipak brine nešto drugo.

- Nama neprestano šalju kontrole, analiziraju med i mi s tim zaista nemamo problema. Pitam se radi li se to i s tim uvoznim medom, koji je izložen na policama trgovina, a čija je upitnost kvalitete poznata stvar. Radi se o pogodovanju uvoznicima. Nije to slučaj samo s medom, nego i s drugim proizvodima, mlijekom, mesom i sl. Općenito je stanje u poljoprivredi takvo.  

Unatoč „akcijskim cijenama“ meda u trgovinama, vrijednost mu je općenito u zadnjih nekoliko godina rasla.

Promjenjivo stanje na tržištu

- Ne pamtim kada su godine za pčelare bile toliko slabe kao tri uzastopne prije 2022. Meda je na tržištu nedostajalo, i to se, naravno, odrazilo na cijenu. Prošla godina, međutim, bila je stvarno dobra, meda je bilo mnogo, ali je zanimljivo da mu je otkupna cijena bila jako slaba. Dakle, potražnja otkupljivača odjednom se jako smanjila, što povezujem upravo s tim jeftinim medom iz uvoza. Jer zašto bi oni kupovali u velikoprodaji od mene za četiri eura, kad mogu za dva eura? Tako se opet pojavio problem, a to je višak meda na tržištu, što se događa rijetko - objasnio je g. Vrljić, pokazavši na primjeru ove grane poljoprivrede ekonomsko „kolo sreće“. On je ipak pronašao način kako da ga „ukroti“.

- Svoj med prodajemo uglavnom u Zagrebu i na moru jer je ondje najtraženiji. U Slavoniji jako malo jer ga ovdje ima mnogo. Pravi ga svaka peta kuća. Na primjer, od Lužana do Vrpolja ima 220 registriranih proizvođača i konkurencija je velika.

Zablude i 'trikovi'

Razlike u cijeni postoje i među pojedinim vrstama meda. Sugovornik nam je objasnio zašto.

- To je povezano s potražnjom i količinama. Kestenov med je najskuplji jer je urod kestena relativno mal i otkupljivači najviše traže tu vrstu jer ju valjda najbolje prodaju. To ne znači da je ona i najkvalitetnija, kako ljudi često misle. Svaka je dobra za nešto, a i stvar je ukusa. Kestenov med, na primjer, osobno ne volim jer je gorak i ima specifičan okus, ali je on dobar za gastritis i probavne smetnje. Bagremov med vole djeca jer nema intenzivan okus itd.

Nisku cijenu meda i srodnih proizvoda u trgovinama, tvrdi Vrljić, treba shvatiti kako upozorenje da se na njima pročitaju „sitna slova“. Naveo je primjer iz jednog poznatog trgovačkog lanca u Slavonskom Brodu.

- Na etiketi velikim slovima piše „med od kadulje“. Inače kilogram te vrste košta od 120 do 150 kuna, ali se ondje prodaje za upola manju cijenu. Ali kad pažljivije pogledate deklaraciju, vidite opis „cvjetni med s ekstraktom kadulje“. To je nešto sasvim drugo od meda od kadulje, ali je zbog tog opisa zakonski sve u redu.

Da ne biste, strpavši povoljni med u košaru, nasjeli na ovaj i slične marketinške trikove, treba samo, ističe naš sugovornik, dobro pročitati deklaraciju.