SLAVONSKI BROD - Budžet ima jedini utjecaj - kratko i jasno prokomentirala je jedna potrošačica iz Slavonskog Broda predbožićni asortiman i reklame, koje, svjedočimo tome godinama, sada već „tradicionalno“ preplavljuju trgovine i prodajne centre već od listopada. I ove su se godine u ponekim slavonskobrodskim trgovinama kuglice za bor mogle kupiti usred jeseni, dok s televizije kupce „na predblagdanske popuste“ mame 'jingleovi' s praporcima i pahuljama (iako ih u novije vrijeme rijetko uživo viđamo zimi). Korisnicima društvenih mreža, pjesma Mariah Carey, čiji je naziv suvišno spominjati, polako iz podsvijesti, gdje je vješto „čipirana“, izlazi u svijest, i tu će se zadržati sljedeća dva ili tri mjeseca.

Bilo to kome drago ili ne, „predblagdansko“ raspoloženje postaje sve dulje.

- To postaje suludo. Doći ćemo do toga da će cijela godina biti marketinški „podijeljena“ na tri blagdana: Božić, Novu godinu i Uskrs - kazao je Vitomir Tišma, umirovljeni djelatnik u marketingu, koji je dizajnirao za neke poznate tvrtke iz Slavonskog Broda i okolice.

Budući da je riječ o globalnom fenomenu, ekonomska učinkovitost „induciranog“ predblagdanskog raspoloženja nije upitna, ali ne nužno uvijek i svuda.

- Po mome mišljenju, to nema veze s marketingom. Sve je pretvoreno u trgovinu i potrošnju, koje danas, na neki način, zadiru u čovjekov osobni  život. Imam dovoljno godina da mogu primijetiti te trendove. Nisam baš siguran da će netko u 10. mjesecu kupiti određeni proizvod samo zato jer je trgovina okićena božićnim ukrasima - kazao je naš sugovornik, prepoznavši u tom preuranjenom oglašavanju i manjak poslovnih vještina.

- Čini mi se da to neki rade jer ne znaju druge načine kako da privuku kupce, ili naprosto da svojim radnicima „izmisle“ nekakav posao. Nisu, dakle, krivi ti radnici, čak ni njihovi šefovi, nego im je to nametnuto odnekud „s vrha“.

Vitomir Tišma podsjetio je da ovaj oglašivački obrazac nije rezerviran samo za blagdane.

- U srpnju i kolovozu, usred ljetnih praznika, roditelji koji s djecom putuju na more, na radiju već mogu čuti reklame za školski pribor. To u njima budi osjećaj „krivnje“ da ne smiju potrošiti novac na nešto drugo, npr. na restoran, nego da ga čuvaju za djecu. Je li to sve marketing ili masovna 'psihoza'? Mnogi toga nisu svjesni, a nesvjesno čovjek često postupa krivo.

Dizajner Tišma i sam priznaje da je „starog kova“ pa vjerojatno i otuda averzija prema opisanim pojavama, i sigurno po tome nije jedini. Ipak, treba stvar razumjeti i iz drugog ugla. Jedna od važnih okolnosti zbog koje su prodavači s „blagdanskim ugođajem“ požurili ove godine, jest inflacija, odnosno pokušaj kompanija da se manjak dobiti ublaži dodatnom potrošnjom. To im, sudeći po izjavi sugovornice s početka, ali i podacima iz, primjerice, SAD-a, gdje sve to pojave i nastaju, neće biti lako. Poskupljenja „obeshrabruju" znatan broj potrošača.

Na koncu, potrošači koje ove pojave „iritiraju“, mogu zapravo profitirati. Naime, često su proizvodi u „predsezoni“ jeftiniji nego za same blagdane, a jednako tako, potrošnja kroz dulje razdoblje, jasno planirana, može biti racionalnija od „stihijske“, kojoj su ljudi općenito skloni za vrijeme blagdana.