PRVI put nakon dugo vremena u Hrvatskoj je provedeno istraživanje o jednom manjem dijelu neslužbenog gospodarstva ili sive ekonomije na temelju potrošnje kućanstava koje pokazuje kako se godišnje u kućanstvima utroši 298 milijuna eura ili 0,69 posto hrvatskog BDP-a bez izdanih računa, piše Glas Slavonije.

U prosjeku tako jedno hrvatsko kućanstvo godišnje na različite usluge utroši oko 200 eura za koje ne dobije izdan račun, a najviše prilikom plaćanja u gotovini za obavljene usluge pomoći i popravaka u kući.

Inače, procjene udjela sive ekonomije u Hrvatskoj, napominje se i u ovom istraživanju, zbog različite metodologije i nedostatka podataka, kretale su se proteklih dvadesetak godina od deset do 30 posto BDP-a.

Istraživanje je provelo troje znanstvenika Ekonomskog instituta u Zagrebu - Bruno Škrinjarić, Vedran Recher i Jelena Budak, a objavljeno je u publikaciji Croatian Economic Survey, na engleskom jeziku, pod nazivom "Consumption in the Dark: Estimating Unrecorded Expenditures of Households in Croatia”.

Istraživači su se u svom istraživanju usmjerili na potrošnju kućanstava polazeći od toga da se potencijalno najviše neevidentiranog plaćanja bez računa događa prilikom plaćanja u gotovini. Anketu su proveli među 500 kućanstava, ali su ju kombinirali s rezultatima službene ankete o potrošnji Državnog zavoda za statistiku.

Građani uvijek gotovinom plaćaju usluge pomoći u kućanstvu, popravke u kući (99 posto), frizerske, kozmetičke i slične usluge (95 posto), lokalni gradski prijevoz (94 posto), poštanske usluge (92 posto) te ugostiteljske usluge (91 posto).

Većinu tih usluga, navodi se u istraživanju, pružaju male i mikrotvrtke ili obrti koji ne omogućavaju bezgotovinsko plaćanje ili čak nisu ni prijavljeni te je novac ispod stola i jedini način na koji mogu naplatiti svoj rad. Kao zanimljivost istaknuta je činjenica da građani u čak 60 posto slučajeva kupnju automobila plaćaju gotovinom.

Usluge poput pomoći u kući, čuvanja djece, masaže i alternativne medicine kao i plaćanje stanarine te frizerski i kozmetički tretmani pruženi u vlastitom domu, najčešće se obavljaju bez izdanog računa.

Dok je takvo što u ostatku Europe nezamislivo, u Hrvatskoj je gotovo nemoguće doživjeti da majstor za popravak u kući, spremačica ili frizerka koja nas dolazi ošišati za svoje usluge izdaju račun. Mi smo jednostavno naviknuli da to ide "na crnjaka". A sada znamo i koliko nas taj crnjak košta kao društvo.