SLAVONSKI BROD - Mirko Svirčević, predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu, nije dobio zeleno svjetlo Državnog sudbenog vijeća (DSV) za novi četverogodišnji mandat. Iako je, kako smo neslužbeno saznali, bio jedini kandidat za tu funkciju, DSV ga na ovotjednoj, 39. sjednici, nije izabrao. U kratkom obrazloženju objavljenom na službenim stranicama Državnog sudbenog vijeća stoji kako će se ”ponoviti oglas za slobodno mjesto predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu u skladu s člankom 84. stavak 3. ZDSV-a”, za Telegram piše Drago Hedl čiji članak u cijelosti prenosimo.

Taj spomenuti članak Zakona o državnom sudbenom vijeću glasi: ”Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata, ponavlja se postupak imenovanja predsjednika suda.”

S obzirom na to da se Svirčević javio na oglas, što se vidi iz dnevnog reda sjednice održane 17. i 18. rujna, te da je, s ostalim kandidatima iz drugih sudova, bio pozvan i na razgovor, jasno je da se novi oglas ne raspisuje zbog toga što se nitko nije javio na natječaj.

Telegramov upit predsjedniku DSV-a

Telegram se 9. rujna, desetak dana prije odluke o mogućem ponovnom izboru Mirka Svirčevića, obratio Darku Milkoviću, predsjedniku DSV-a i sucu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te njegovoj zamjenici Gordani Jalšovečki, sutkinji Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najodgovornijim osobama tijela koje odlučuje o izboru i reizboru sudaca, s upitom, odnosno molbom za komentar mogu li se osobe poput Mirka Svirčevića, predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu i Vedrana Pavelića, predsjednika Općinskog suda u istom gradu, s obzirom na način na koji su stekli svoju imovinu, uklopiti u kriterije sudačke etike i kodeksa ponašanja koji bi trebao štiti ugled svakog suca.

U slučaju da su im promakli tekstovi koje je Telegram o tome objavio, poslali smo poveznice na članke od 19. i 20. srpnja ove godine. Tada smo objavili dva istraživačka teksta u kojima su detaljno opisani načini na koje su Svirčević i Pavelić stekli svoje vrijedne nekretnine.

U Telegramovom upitu čelnicima DSV-a naveli smo kako su podaci o imovini dvojice sudaca objavljenih na ovom portalu zasnovani isključivo na dokumentima (u slučaju Vedrana Pavelića i na njegovim pisanim izjavama), te da su lako provjerljivi. Ni Pavelić, ni Svirčević, nisu demantirali ni jedan Telegramov navod, a Svirčeviću smo, prije objave, čak poslali tekst sa zamolbom da nas upozori na moguće nehotične pogreške. No, nikakav odgovor nismo dobili.

Kako je prvi put postao predsjednik Suda

Odgovor na Telegramov upit nije stigao ni iz Državnog sudbenog vijeća, osim ako se njihovim odgovorom ne može smatrati jučerašnja odluka da Svirčevića ne izaberu ponovno za predsjednika slavonskobrodskog Županijskog suda.

Svirčević je za predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu izabran 29. rujna 2016. godine i to na pomalo neobičan način. Tada se, na oglas za tu funkciju, uz Svirčevića javio i Predrag Dragičević, danas sudac Kaznenog odjela Županijskog suda u Slavonskom Brodu, a u to vrijeme vršitelj dužnosti predsjednika. Ali zahvaljujući neobično preciznoj vagi koju su, u odmjeravanju njihovih sposobnosti za tu funkciju, primjenjivali tadašnji članovi DSV-a, pobijedio je Svirčević.

Njemu je DSV dao ukupno 175,7 bodova, a Dragičeviću 175,6. Iako je Dragičević imao 140 bodova dobivenih temeljem ocjene o obnašanju sudačke dužnosti, za razliku od Svirčevićevih 136,1, presudilo je bodovanje tzv. strukturiranog razgovora, gdje je Svirčević dobio cijela tri boda više, a bod više dobio je i na osnovu predloženog programa rada. S obzirom na to da prilikom ovotjednog izbora Svirčević nije imao protukandidata, čini se kako su na odluku DSV da mu ne dâ još jedan mandat, presudili neki drugi kriteriji.