Nesmiljenu, dvogodišnju, klevetničku, medijsku kampanju protiv članova novogradiške Udruge 'Hrabro dijete' - koju su na najvišoj profesionalnoj razini organizirali i vodili roditelji pokojne Nore - Đana Atanasovska i Ivica Šitum - SBplus svrstao je u svoju rubriku 'medijsko smeće'. Zadnji prilog kojeg smo tamo smjestili napisala je Zrinka Korljan, novinarka Jutarnjeg lista.
Danas prenosimo članak novinarki istog tog Jutarnjeg lista, Vanje Nezirović i Suzane Barilar, iz kojeg je vidljivo kako im namjera nije bila - u ime i za račun jednog od najpoznatijih hrvatskih bračnih parova - klevetati Udrugu Hrabro dijete, nego tek izvijestiti javnost o spoznajama do kojih su došli istražujući ovu aferu. 

Ostali su im troškovi, kako sami kažu, iz prošlog života, dok je Nora bila zdrava: otpla­ćuju kredit, a Ivica Šitum je, na teret poreznog duga, s kamatama, dužan više od 180 tisuća kuna. Ali to bi, kaže, uskoro tre­balo otić u zastaru jer ga ne mogu otplatiti. No, ipak su odlučili se na financijski zahtje­vnu sudsku bitku s Udrugom 'Hrabro dijete' za više od četiri milijuna kuna koliko je ostalo od same akcje na računu te udruge. Kažu da to čine kako članovi Udruge ne bi okaljali ime njihova djeteta te nov­cem prikupljenim za liječenje djece financirali vlastite po­klone, putovanja i kazne, što je financijskim vještačenjem u tom sudskom sporu utvrđe­no da su radili jer, tek su u po­stupku na sudu roditelji uspjeli dobiti na uvid sve uplate, pa i isplate s računa sa­me Udruge, iz kojih se vidjelo da je novac zaista bio trošen nenamjenski. Ministarstvo financija im je savjetovalo da pokrenu tužbu, jer kako nisu bili stranka u postupku, nisu imali pravo uvida.

"Dok smo mi bili u Ameri­ci, s računa su 41 put podizali novac u gotovini, a nemojmo zaboraviti da novac priku­pljen za Enu Šarac djevojčica nikad nije dobila", ističe Đana Atanasovska. Međutim, ono što nisu znali roditelji Nore Ši­tum jest da poreznici tada ni­su češljali samo račune Udru­ge, nego su provjeravali i ban­kovni žiro račun Norine maj­ke.

"Zaklada Nora Šitum, krajem 2014. godine, na računu je imala nešto više od 79.000 kuna, a u prošloj godini, za plaću Norine majke Đane Atanasovske potrošeno je 120.000 kuna."

Upravo na taj račun, otvo­ren u Privrednoj banci u veljači 2013.godine, na samom po­četku akcije, sjedao je novac koji su građani uplacivali za liječenje sve dok se nije uključila Udruga koja je preuzela pri­kupljanje novca. Udrugu su, kažu, uključili u akciju kad su shvatili da tvrtke ne mogu donirati fizičkim osobama.

Izvješće Ministarstva

"U periodu od 1. veljače do 26. studenoga 2013. priljev na privatni račun Atanasovske iznosio je 4,729.547,52 kune. Gospođa Atanasovska je 6. ve­ljače na račun Udruge preba­cila iznos od 3,821.819,74 ku­ne", navodi se u izvješću Mi­nistarstva financija, proslije­đenom Državnom odvje­tništvu u prosincu 2013. godi­ne. Njime Ministarstvo iz­vještava Državno odvjetništvo o obavljenom proračunskom nadzoru u Udruzi te ih "moli da ih obavijeste o poduzetim radnjama iz DORH-ove nadle­žnosti te da im daju upute za daljnje postupanje". Krajem 2013., dosad najveća humanitarna akcija u Hrvatskoj, "No­ra Fora - Hrabri lav", pretvore­na je u bitku za milijune. Na­žalost, gotovo osam milijuna kuna, koje su građani prikupi­li, nije spasilo život djevojčici. Na računu je ostalo nešto više od četiri milijuna kuna koji su postali plijen do kojega žele doći: roditelji Đana Atanasovska i Ivica Šitum, čelnici Udruge, pa i mno­ge obitelji s bolesnom djecom.

U ovom članku prvi put ot­krivamo na što je potrošeno četiri milijuna kuna: koliko je stvarno stajalo liječenje, a ko­liko smještaj roditelja, kome su roditelji donirah novac te koliko je uloženo u osnivanje same Zaklade koju su roditelji pokrenuli u spomen na dje­vojčicu. Također donosimo pregled poreznog nadzora nad računom Norine majke za ko­ji se dosad nije ni znalo da je provjeravan. I sama Atanasov­ska nije znala da je bila pre­dmet obrade poreznika. Kad je od reportera Nedjdjnog Jutar­njeg doznala da su transakcije s njezina tadašnjeg računa bile provjeravane, poslala je upit Ministarstvu financija.

"Zašto mene niusu ništa pi­tali? Zašto nisu od mene traži­li te račune, objašnjenja Đana? Ču­vam te račune već više od dvi­je godine. Sama se borim, obi­lazim institucije, pokušavam doznati gdje je novac skupljen u akciji. Nemojte zaboraviti da je Udruga isprva izvijestila da je na računu ostalo nešto više od dva milijuna kuna, tek da bi se nakon naše prozivke ispostavilo da se radi o više od četiri milijuna kuna", podsjeća Atanasovska kako bi objasnila srž nepovjerenja u rad Udru­ge.

Iz Ministarstva financija ovih dana dobila je odgovor koji nam je i proslijedila: "U postupku proračunskog nad­zora obuhvaćene su financij­ske transakdje, izvori financiranja, tijek novca, priljevi i odljevi sredstava koja su se odnosila na prikupljanje         hu­manitarne pomoći u akciji. Po zahtjevu DORH-a dostavljen je zapisnik o obavljenom pro­računskom nadzoru i poslo­vna dokumentacija koju su zatražili prilikom sastanka u DORH-u 8. travnja 2014., na kojem su, uz predstavnike DORH-a, bili predstavnici Mi­nistarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva financija. Od DORH-a smo zatražili da nas po okončanju postupka iz svoje nadležnosti izvijeste o rezultatima istoga".

Nedjeljni Jutarnji došao je u posjed navedenog nadzora koji je utvrdio da je na računu Atanasovske, nakon što je na Udrugu prebacila 3,8 milijuna kuna, ostala razlika od 907.727,78 kuna. Međutim, Ata­nasovska nam pokazuje izvod s tog računa na kojem se vidi da je na 21. ožujka iste godine na računu bio zabilježen najveći iznos od 799 tisuća kuna.

Porezni nadzor

Nadzor također navodi da: "Ta razlika od 907.727 kuna predstavlja sljedeće izdatke: putno osiguranje 6.502 kune, prijenos na račun Ivice Šituma 100.000 kuna (iznos je na­kon osam dana vraćen), troškovi pogreba djevojčice Nore Šitum 46.324,89 kuna, naknade PBZ-u za transakcije 699,83 kune, plaćeni predra­čun 10.631,26 kuna, dane donacije bolesnoj djeci 134.300 kuna, ukupni troškovi vezani za Zakladu Nore Šitum 422.614,20 kuna (izrada žigova i vještačenje 2.850 kuna, osni­vački polog 20.000 kuna, ma­jice Zaklada 46.254 kune, troškovi opremanja Zaklade 35.000 kuna i prijenos sredsta­va na račun Zaklade 318.510, 20 kuna), isplate s računa u poslovnicama PBZ Atanasovskoj u ukupnom iznosu od 168.155,60 kuna i podizanje gotovine na bankomatirna u ukupnom iznosu od 18.500 kuna". Sve to piše u dopisu Mi­nistarstva financija upuće­nom DORH-u. No, Ministar­stvo financija upozorava da nisu utvrđivali vjerodostoj­nost "navedenih izdataka, ne­go su ih samo analitički         pri­kazali temeljem dopisa Pore­zne uprave".

U dokumentu o poreznom nadzoru detaljno su navedene transakdje s ra­čuna Atanasovske pa se tako navodi kako su utvrdili da je podizala novac s računa, i to: 18. hpnja 2013. godine 50.050 kuna, 8. srpnja 113.00 kuna te 26. studenoga soookuna, a na bankomatima: 6. veljače 500 kuna, 26. hpnja 2000 kuna, 27. lipnja 1000 kuna, 8. srpnja soookuna, 6. rujna looo kuna, 15. rujna 2000 kuna te 20. ruj­na 1000 kuna, kao i 25. listopa­da. U tom se dokumentu na­vodi i da je vlasnik računa bi­la iskljudvo Atanasovska te da na računu nije bilo opunomo­ćenika i da je kao vlasnica ra­čuna osobno vršila isplatne transakdje.

I Općinski i Vrhovni sud odlučili su da novac iz humanitarnihih akcija ne može biti predmet nasljeđivanja. 

Istim dopisom Ministar­stvo detaljno objašnjava što su pronašh na računu Udruge te navode kako su "nadzorom utvrđene sljedeće nepravilno­sti":

Atanasovska račune nije pravdala

"Donacija isplaćena Atanasovskoj u iznosu od 84 tisuće kuna nije pravdana računima o troškovima smještaja, troškovi službenih putovanja, poštarine i reprezentacije u ukupnom iznosu od 2.520,20 kuna knjiže ni su na temelju nevjerodostojne dokumentacije sukladno Uredbi o računo­vodstvu neprofitnih organizacija i pravilnika o porezu na dohodak, dani su zajmovi čla­novima Udruge u ukupnom iznosu od 17.000 kuna s rokom vraćanja do kraja kalendarske godine, s tim da je zajam u iznosu od 4.000 kuna vraćen 14. studenoga 2013. Davanje pozajmica članovima Udruge nije propisano Statutom Udruge. Dana 12. veljače 2013. gospodin Leo Marasović upla­tio je 5.280 kanadskih dolara na žiroračun Radija Psunj d.o.o.,umjesto na račun Udru­ge, a prema uputama članova Udruge. Navedeni iznos je pre­bačen na žiroračun Udruge 20. studenoga 2013. po završetku izravnog nadzora u udruzi ko­ji je bio u periodu od 4. do 8. studenoga 2013.".

U istom do­pisu Ministarstva financija konstatira se kako su sve nave­deno nepravilnosti u radu Udruge. Tajnik Udruge, Haris Kapetanović, tvrdi kako je na računu udruge, nakon plaće­nog liječenja, ostalo 4,118.000 kuna te kako tim novcem ne raspolažu sve dok Županijski sud ne donese pravomoćnu presudu kome pripada nepotrošeni novac prikupljen u humanitarnoj akciji: roditelji­ma ih Udruzi.

Kapetanović: ' Samo u ovoj godini donirali smo 100.000 kuna kao po­moć oboljeloj djeci, a sve ima­mo potkrijepljeno potrebnim dokumentima'.

Humanitarna pomoć

Podsjetimo, Norini roditdji po­krenuli su dva sudska spora: je­dnim traže da se utvrdi tko ima pravo raspolaganja preo­stalim novcem, a drugim su tražili da se blokira novac ka­ko Udruga ne bi mogla njime raspolagati. Sredinom travnja Županijski sud je prihvatio žalbu Udruge te naložio da se odblokira račun jer smatraju kako humanitarna pomoć ne može biti predmet nasljeđivanja. U travnju, Općinski sud u Novoj Gra­diški odbio je tužbu Norinih roditelja protiv Udruge, kojom traže da njima, kao nasljedni­cima, pripadne nepotrošenih 4,1 milijun kuna prikupljenih u akciji. Odluka je donesena u skladu s ranijom odlukom Vr­hovnog suda koji je, pak, za­ključio kako humanitarna po­moć ne predstavlja ostavin­sku imovinu korisnika te da su sredstva mogla koristiti se isključivo za liječenje malene Nore.

"Iako su Vrhovni i Općin­ski sud u prvom stupnju za­ključili da novac ne pripada roditeljima, nego Udruzi, mi ga zasad ne trošimo jer su se Šitnmi žalili Županijskom su­du pa ne znamo kada bi presu­da trebala postati pravomoćna. Ali, ako se dotad pojavi no­vi slučaj u kojemu moramo pomoći, mi ćemo uzeti novac s tog računa i iskoristiti ga, pa makar kasnije kazneno odgovarali", poručio je tajnik Udru­ge, Haris Kapetanović.

'Daj Bože da novac daju nekome kome je potreban'

Atanasovska, pak, kaže: "Daj Bože da ga daju nekome kome je potreban". Ukazuje da je upravo to nji­hova želja od samog početka, ali da se sve svelo na prepuca­vanje s Udrugom koja im je od samog povratka iz Amerike odbijala dati na uvid uplate.

- Isprva je sve bilo uredu, razgovarali smo o Zakladi, a onda se predsjednica Udruge, Jasna Žužić, počela sve rjeđe javljati kad bi je zvali sve dok mi nije kazala da moram slu­žbeno, kao pravna osoba, od Udruge zatražiti na uvidu sa­me uplate - govori Atanasov­ska,

Na pitanje tajniku Udruge što je s novcem od kamata ko­je ubiru od tih sredstava koja su i dalje na računu, Kapeta­nović odgovara:

- Samo smo u ovoj godini donirali 100.000 kuna kao po­moć oboljeloj djeci te sve ima­mo potkrijepljeno potrebnim dokumentima.

Potvrdio nam je da su 84 ti­suće kuna uplatili na račun Atanasovske, nakon što je već bila u Americi, no tvrde kako im ona nikad nije predočila račune te koliko je tog novca potrošila.

Sjedimo s Atanasovskom u zagrebačkom stanu, a ona iz plavog fascikla vadi račune. Ne zna, kaže, ukupan iznos. Radi se o računima iz kantine, ljekarne, trgovine, za smještaj, telefon, ne znaju, kažu, uku­pan iznos, no tvrde da su sve 84 tisuće kuna potrošili u tih mjesec i pol. Smještaj za koji nam je Atanasovska pokazala račune odnosio se na onaj u Ronald McDonald Houseu, kući u kojoj se soba po noći plaća tek 15 dolara, a namije­njena je roditeljima čija djeca borave u bolnici.