KRUŠEVICA - Ivan Šima Branković, student na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, u poljoprivredi je od malih nogu i za njega ništa drugo, osim tog poziva, nema smisla. Cijelo je svoje djetinjstvo provodio u voćnjaku. Završio je četverogodišnju Srednju školu Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu, poznatiju kao 'Poljoprivredna', a najveća životna odluka za njega bila je odabir studija, piše Agroklub čiji članak u cijelosti prenosimo.

"Obitelj se bavi poljoprivredom od davnina. Dida se othranio na njoj pa tako i mi. Voćarstvom smo se počeli baviti davne 1976. godine", kaže Ivan Šima, čije je obiteljsko gospodarstvo Branković u Kruševici kod Slavonskog Šamca, a bavi se uzgojem jabuka na oko 18 hektara nasada raznih sorti, godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona te plantažnim uzgojem višnje s oko 80 tona godišnje.

Mraz u travnju

Ove su godine ostvarili prinos od ukupno 700 tona jabuke, što je u prosjeku 30 posto manje u odnosu na prošlu godinu, kada je prinos bio 1.000 tona. Uspoređujući urod pojedinih sorata na gospodarstvu, sve sorte imaju približno jednak prinos, osim Idareda. On je najviše stradao upravo zato jer se za vrijeme izrazito niskih temperatura koje su trajale tri dana, nalazio u fazi "roze balona" (faza cvatnje), a veliki dio u fazi "prvi glavni" cvjetovi i u punoj cvatnji.

Te su niske temperature nastupile prva tri dana travnja. Najniže vrijednosti su izmjerene 2. travnja, kada je temperatura iznosila čak -5,5 stupnjeva Celzijevih. Usporedbe radi, prema istraživanjima je utvrđeno da u svakoj od navedenih faza cvatnje jabuke, već na -2,2 stupnja možemo očekivati štete od deset posto, a na -3,9 stupnja štete od 90 posto. Uočavamo kako i desetina stupnja može jako puno utjecati na prinos jer pet posto možda zvuči malo, ali na proizvodnju od 1000 tona to je 50 tona, što nije zanemariva količina.

Idared oštećen čak 98 posto

Intenzivno voćarenje zahtijeva niz uvjeta, protugradne mreže, suvremene sorte, navodnjavanje i anti-frost sustave.

Jedan takav je prisutan i na dijelu Ivanovog nasada. Riječ je o sustavu protiv mraza - raspršivaču koji iskorištava latentnu toplinu vode te stvara ledeni omotač koji u konačnici štiti biljku i cvijet od izmrzavanja. Na ostatku su Brankovići postavili bale slame i ostale postrne ostatke, kako bi obranili nasad dimljenjem. No, temperature su jako rano, već iza ponoći krenule u minus i znalo se da će jutro biti izrazito hladno i da niti jedna od metoda ne bi bila dovoljno učinkovita.

Nakon dva tjedna kada je obavljao monitoring nasada, prerezom samog cvijeta i njegove plodnice, mogla se vidjeti naznaka štete.

Istraživanjima je dokazano da od ukupnog proljetnog cvijeta, samo 5 posto "klasično" oplođenih može donijeti normalan urod. Na OG Branković na svim je sortama, u tom trenutku, utvrđena šteta od 30 do 70 posto, a samo je Idared pokazao štetu od čak 98 posto, što je Ivana i njegovu obitelj u startu zabrinulo. 

"Neki su cvjetovi potpuno nekrotizirali, dok je na nekima nekroza bila prisutna samo na tučku, laticama ili prašniku. No, takav cvijet ne može donijeti normalan plod", pojašnjava prisjećajući se tadašnjeg razočarenja.

Partenokarpija ili "djevičanska oplodnja"

U razgovoru sa stručnjacima ovaj je mladi voćar došao do ideje da na toj sorti pokuša izvesti partenokarpiju ili "djevičansku oplodnju". Naime, radi se o metodi zametanje ploda bez prethodne oplodnje. Moguće ju je postići i umjetnim putem – tretiranjem hormonom auksinom. 

"Za nas je tretiranje hormonima bila nepoznanica, ali smo bili  prisiljeni na taj proces jer je velik broj cvjetova imao nekrozu tučka, dok su ostali dijelovi bili vitalni pa je partenokarpija imala smisla", kaže Ivan.

Partenokarpiju je postigao tretiranjem hormonom Gea3 i intenzivnom folijarnom prihranom s makro i mikro elementima. Daljnjim odmicanjem vegetacije nije imao predodžbu kako će ti plodovi izgledati te hoće li ih uopće biti. Kako je vrijeme prolazilo i napokon stigla berba, na sorti Idared primijećeni su plodovi geoidnog oblika, odnosno spljoštene jabuke od vrha prema dnu, a presjekom je utvrđena partenokarpija na jako velikom broju plodova, otprilike 20 posto. Ona se svrstava u 1., odnosno 2. klasu ako ne zadovoljava određenu obojenost i kalibar. Ima identičan okus kao i svaka druga, samo je spljoštena. Treba napomenuti kako su u prirodi uobičajene, "spontane" mutacije kao i prirodna partenokarpija, samo što joj se ne pridaje toliki značaj kao danas - kada je namjerno izazvana.

Mrazni prstenovi

Na ostalim plodovima, gdje je odrađena oplodnja "normalnim" putem, utvrđeni su "mrazni prstenovi", odnosno nekroza pokožice ploda. Takva je jabuka iznutra zdrava, ali se zbog navedenog "prstena" svrstava u 3. klasu, odnosno industrijsku i kao takva završava u preradi za sok.

Svu jabuku obitelj predaje u Ivanić Grad, Proizvođačkoj organizaciji "Jabuka HR". Ova poljoprivredna zadruga okuplja desetak proizvođača iz cijele Hrvatske. Svi se plodovi tamo sortiraju i skladište te dalje distribuiraju prema krajnjim kupcima. Također, Brankovići prodaju jabuke i sa kućnog praga kao konzumne te prerađene u sokove.

Ivan Šima Branković: Ove godine su prekretnica

Na pitanje gdje se vidi za nekoliko godina, odgovara: "Ove godine su prekretnica - ako preživimo ovih par izrazito teških, moći ćemo se nastaviti baviti voćarstvom."