DONESEN je 1983. za vrijeme pape svetog Ivana Pavla II i dužni su ga se pridržavati svi pripadnici Katoličke crkve, i crkveni službenici i vjerni narod. Zakonik u sebi sadrži i odredbe o crkvenim kaznama za sve one koji se, iz bilo kojeg razloga, ne pridržavaju njegovih normi i izazivaju sablazan ili rade protivno crkvenom nauku.

Zakonik se ovih dana ironično poigrao sa splitsko – makarskim nadbiskupom i metropolitom splitske crkvene pokrajine, mons. dr. sc. Marinom Barišićem. Pred sam kraj kanonske službe biskupa, ovog 73-godišnjeg crkvenog prelata zadesila je teška sudbina koju svaki biskup želi izbjeći – suočavanjem sa sablažnjivim postupanjem svećenika iz vlastite nadbiskupije.

SLUČAJ DON GRUBIŠIĆA

Don Josip Delaš, župnik župe sv. Leopolda Bogdana Mandića na splitskoj Sirobuji na sam dan Uskrsa ponovno je sablaznio čitavu javnost svojim osebujnim navještanjem Krista, zazivajući đavla na novinare na sam blagdan Isusova uskrsnuća. Prethodno je na Cvjetnicu proklinjao hrvatske policajce koji su došli po prijavi i radili svoj posao.

Dana 7. travnja 2020. Zbor savjetnika splitskog nadbiskupa izdao je priopćenje u kojem se ograđuje od Delaševih izjava i postupaka. U tom priopćenju navode kako se Delaša opetovano opominjalo i upozoravalo da poštuje odluke civilnog Stožera, hrvatskih biskupa, vatikanske Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata.

Čak navode kako ga je pismeno upozorio upravo nadbiskup Barišić. Čudno je bilo u tom priopćenju istaknuti kako su crkvene mjere „medicinalnog" karaktera, odnosno takvog karaktera da se osoba obrati. Čudno stoga što kanon jasno propisuje što mjesni ordinarij (biskup) može učiniti ukoliko se službenik crkve ogluši na opomene svog nadređenog.

Prije malo više od osam godina, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić vrlo se revno držao svoje biskupske vlasti i u Zakoniku kanonskog prava locirao kanone kojima je suspendirao svećenika Splitsko – makarske nadbiskupije don Ivana Grubišića. Grubišić se na par mjeseci ranije održanim parlamentarnim izborima kandidirao za mjesto u Saboru i glasovima birača prošao u Sabor.

KONGREGACIJA ZA KLER

Bez obzira što crkveni kanoni svećenicima brane aktivno bavljenje politikom u smislu prihvaćanja javnih službi (kanon 285) te izričito preporučuju „neka aktivno ne sudjeluju u radu političkih stranaka" (kanon 287), don Grubišić se oglušio na navedeno tumačenje i ustrajao na neposluhu. Odluku mjesnog ordinarija kasnije je potvrdila i vatikanska Kongregacija za kler.

Iako slučaj don Josipa Delaša nije sličnog karaktera, i nakon upozorenja mjesnog biskupa, on se nije „obratio" i prestao sa sablažnjivim djelovanjem. Zašto nadbiskup Marin Barišić nije posegnuo za nekom od disciplinskih normi koje je imao na raspolaganju nego se sakrio iza priopćenja Zbora savjetnika, ostaje nepoznanica.

Možda je mons. Barišić odbio postupati po Zakoniku kanonskog prava jer se i sam ne slaže s uputama Hrvatske biskupske konferencije koje su obustavile misna slavlja i pučke pobožnosti, ali ne smije to javno reći jer bi ugrozio još barem dvije godine biskupovanja (kad navrše 75 godina života, biskupi od pape traže razrješenje upravljanja biskupijom) ili ga don Delaš nečim drži u šaci pa se nadbiskup ne usudi zakonski djelovati.

Treći razlog mogao bi biti jeftina trgovina. Nadbiskup je u ovom slučaju pokazao licemjerje, jer za neposlušnost je opravdano kaznio don Grubišića koji je, nota bene, bio žestoki kritičar djelovanja Crkve u Hrvatskoj i najljući kritičar glavnog saveznika Crkve u Hrvatskoj, HDZ-a.

DIVLJAČKI NAPAD

No, oportuno je (ne)djelovao protiv don Delaša koji je postao ikona radikalnih vjernika i desno orijentiranih pojedinaca jer su mu u pomoć priskočili aktivisti sa šalom na kojem piše „Za dom spremni". Čak je i prof.dr.sc. Mladen Parlov, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu u desničarskoj emisiji „Bujica" izjavio kako nije uloga Crkve da bude podružnica Nacionalnog stožera".

Sasvim je sigurno da je i nadbiskup Barišić osluhnuo opće raspoloženje vlastitog stada, pa je procijenio kako nije oportuno kažnjavati one koji, na izvjestan način, predstavljaju javno mnijenje unutar Crkve. U svakom slučaju, nadbiskup je pokazao nedosljednost i otvorio pitanje dvostrukog vrednovanja neposlušnosti unutar Crkve.

Stoga je čin isprike novinarki Dalmatinskog portala koju su divljački napali „vjernici" na najsvetiji kršćanski blagdan totalno nepotrebna. Da je djelovao sukladno svojim ovlastima, nadbiskup bi bio oslobođen neugodne potrebe ispričavati se za postupanje svog svećenika. Jer u tom slučaju, novinarka ne bi ni bila u situaciji izvještavati o održanoj misi.

Nepotrebna je, također i krajnje licemjerna nedjeljna osuda ministra Davora Božinovića. Kao da cijela javnost nije bila svjedokom najave don Delaša kako će misu održati i na Uskrs. Ostaje dapače nepoznato, zašto policija nije zaustavila okupljanje vjernika ako su i hrvatski biskupi donijeli odluku da se mise neće održavati, a Nacionalni stožer zabranio okupljanja? Isprike tipa „nismo mogli znati" naprosto ne stoje.

NAZVAO IH JUGOMILICIJOM

Međutim, kako i u nedosljednosti nadbiskupa Barišića, nedosljednost se pokazala i u (ne)postupanju policije. Pri tom ne mislim na policijske službenike koji samo rade svoj posao, već o naredbi „odozgo". Očito je i ovdje postupanje po zakonu postalo manje važno od političkog oportuniteta, jer kako bi to izgledalo da policija pod ravnanjem HDZ-ovog ministra policije rastjeruje vjernike i prekida misna slavlja.

Da ne govorimo o vrijeđanju policije od strane don Delaša koji je snage reda nazvao „jugomilicijom". Dok se za Facebook vrijeđanje policije izriču kazne, što je potpuno neprihvatljivo u zemlji koja baštini demokraciju, poistovjećivanje hrvatske policije, iz čijih su se sastava formirale prve oružane formacije u obrani zemlje od naleta Jugoslavenske narodne armije, s jugoslavenskom milicijom izaziva tek javno negodovanje i izostanak bilo kakve reakcije. O kakvoj jednakosti pred zakonom onda pričamo?

Nakon ovih nemilih scena jedno je jasno. I Crkva i HDZ u ovome imaju isti cilj. Zadržati isto stado. Nemali put do sada pokazalo se kako veliki broj pripadnika istog stada pokazuje nevjerojatan stupanj metamorfoze iz vjerničkog u biračko. To se posebno očituje na dan parlamentarnih izbora kada, po svjedočanstvu mnogobrojnih, zaokruživanju na izborima prethodi misno slavlje. Sve na veću slavu Božju, zna se.