PROFESIONALNO novinsko izvještavanje o nekom događaju temelji se na zlatnom i zasad postojanom pravilu tzv. Pet W: Who - tko, What - što, When - kada, Where - gdje, Why - zašto i How - kako. Dakle, na pitanjima koja u svakoj vijesti trebaju imati odgovore. U onoj mjeri u kojoj nedostaju odgovori na tih pet pitanja, u toj mjeri je sama vijest invalidna.
'Kurčiti' se treba prozivanjem pokvarenih političara, popova, policajaca, odvjetnika, sudaca… kad napadaju druge, a ne tek onda kad postupaju protiv nas osobno.
Međutim, pored korektno napisane vijesti, od istih odgovora moguće je napraviti i tendencioznu odnosno potpuno izvrnutu informaciju. Ovisi to o znanju, karakteru i sklonosti svakog izvjestitelja o događaju.
Prilog novinarke Novog lista, Biljane Savić, jedan je od primjera pristrano napisanog članka u čijem je naslovu sublimiran njegov sadržaj: "Policajci kod Rijeke premlatili 35-godišnjaka pred očima žene i sina. Grijeh mu je - krivo parkiranje".Dakle, već u samom naslovu, poslana je poruka kako su policajci nepotrebno, zbog navodno krivog parkiranja, premlatili čovjeka pred očima žene i malodobnog sina, a da pritom nije iznesen slijed događaja. Na isti način, vijest su prenijeli svi veliki (hrv. mainstream) mediji.
Zbog izostanka informacija o tijeku događaja i tendencioznog isticanja njegovih posljedica, čitatelju ostaje tek nagađati što se ustvari dogodilo. Jedni će pomisliti kako je bahati '35-godišnjak' pružio 'aktivan otpor' nekom traženju policije, zbog čega su oni postupili adekvatno propisima, dok će drugi pomisliti kako je bahata policija prekoračila ovlasti te pretukla nevina čovjeka samo zbog toga što nije, odmah po njihovu nalogu, udaljio "vozilo koje je parkirao kod vatrogasnog doma u Klani, a koje je policiji iz nekog razloga smetalo". I sve to "pred ženom i sinom" koji je "satima kasnije plakao od šoka".
Kad opća pravila želimo podrediti osobnom egoističnom interesu
Mada je "sloboda pojedinca preduvjet slobode svih", zakone donosimo s primarnim ciljem ograničavanja osobnih i grupnih interesa štetnih po zajednicu u cjelini. Zbog toga, u sukobu između predstavnika zajednice i njezina člana, u pravu su zaštitnici općeg interesa. Sve dok se, opet u okviru institucija društva, ne dokaže suprotno.
Načelno, to što nimalo ne poštujem bivšeg šefa brodske Policijske uprave, Miju Kršića, bivšeg šefa Županijskog državnog odvjetništva, Stjepana Haramusteka, ili aktualnog kandidata za predsjednika Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Pavu Garića, ne daje mi za pravo odbiti Kršićevu zapovijed tijekom njegovog službenog postupanja (makar ta zapovijed bila u funkciji suspektnih interesa Zdravka Sočkovića) niti mi daje pravo ignorirati presudu suca Garića (makar ona bila u funkciji interesa notoprnog Ivana Rimca) sve dok su oni ovlašteni postupati (i) 'u ime države'.
U konkretnom riječkom slučaju, vjerojatno, policija je nešto zapovjedila, kasnije "premlaćenom, 35-godišnjaku", koji zapovijed nije poslušao nego je odlučio 'polemizirati' s 'organima reda'.
Člankom 127. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika propisano je kako: "Policijski službenik smije uporabiti sredstva prisile … nakon što mjerama upozorenja i naredbi nije postigao cilj njihova izdavanja".
Drugim riječima, ako ne poslušate "naredbu" policajca, njemu je dopušteno prinuditi vas na njezino izvršenje primjenom sile o čijoj opravdanosti, vrsti i intenzitetu će odlučiti on sam. I, tako je u svim zemljama svijeta, pri čemu primjena u praksi uvelike ovisi o karakteru političkog sustava zemlje i garniture koja njoma upravlja. Zbog toga će 'Milanovićeva' policija izbjeglice na hrvatskim granicama dočekivati s 'toplim čajem', a 'Plenkovićeva' s 'hladnim pendrekom'.
Tijekom postupanja 'institucija' protiv nas osobno, nemamo pravo demonstrirati 'građanski neposluh'
Dakako, postoji mogućnost da policajca koji 'postupa' osobno poznajete kao običnog 'šupka', koji svaki dan 'kocka i pije', koji je 'neuredan', 'nekulturan' te po vašem mišljenju, 'sramoti struku i državu kojoj služi'.
I, kakve veze ima naše mišljenje o nekom policijskom službeniku - pogotovo u slučaju da ga nikad javno iznijeli nismo - s njegovim pravima i obvezama tijekom (ne)službenog postupanja prema vama. To što mi imamo nešto protiv nekog ili nečeg u sustavu, obvezni smo prijaviti 'institucijama' odnosno objaviti putem medija. Ako to ne učinimo iz nama znanih, obično oportunističkih, razloga - jer većina misli kako će svoje probleme riješiti putem svog policajca, suca, liječnika, političara, popa… izvaninstitucionalno - onda trebamo šutjeti kad sami dođemo 'na red'.
U svakom slučaju, tijekom postupanja 'institucija' protiv nas osobno, nemamo pravo demonstrirati 'građanski neposluh', jer u tom slučaju ne zastupamo opći nego osobni interes. A, kad mediji nečiji osobni ili partikularni interes pokušavaju predstaviti općim, obični su lašci i manipulatori, kao i junačine koje se kurče pred prijateljima, curom… ili kim već, verbalno ponižavajući policijske službenike tijekom njihova postupanja. Dakako, to se ne odnosi na organizirane prosvjede protiv (ne)postupanja pojedinca i/ili sustava.
'Kurčiti' se treba prozivanjem pokvarenih političara, popova, policajaca, odvjetnika, sudaca… kad napadaju druge, a ne tek onda kad postupaju protiv nas osobno. Kad napadnu nas, trebamo prvo pokušati problem riješiti na zakonit način, kroz institucije sustava, ma koliko one bile odraz stanja u društvu - ma koliko one bile lijene, neprofesionalne, korumpirane… Tad ćemo biti dobronamjerni i vjerodostojni, a ne samovoljni i egoistični.
Budemo li šutjeli i uzdali se u 'svog čovjeka', sigurno je, i sami ćemo doći na red
Neovisno o tome što se zaista dogodilo u općini Klana, vijest objavljena pod naslovom: "Policajci kod Rijeke premlatili 35-godišnjaka pred očima žene i sina" je tendenciozna i šteti ugledu policije, bez obzira na nalaz kojeg će, vjerojatno, naknadno objaviti policijska interna kontrola. Vijest je vrlo štetna zbog toga što nije zasnovana na potpunoj informaciji o tijeku samog događaja, nego tek na dijelu njegovih posljedica.
Tako objavljena vijest, vrlo je štetna za formiranje javnog mnijenja o mjestu i ulozi represivnih tijela u društvu. Takve vijesti potiču negativan odnos prema obuzdavanju ljudskog egoizma, samovolje i uopće štetnog ponašanja pojedinaca u zajednici te relativiziraju protuzakonitost.
Vrlo često, zbog (i) neprofesionalnog postupanja službenih osoba, u drugi plan bude potisnut, ili potpuno marginaliziran, povod njihovu djelovanju. "Dok piješ vodu misli na izvor", kineska je poslovica. I, dakako, ne šuti dok sustav ili pojedinci u njemu zloupotrebljavaju položaj i ovlasti jer, budeš li nijem, sigurno ćeš i sam doći na red.
Indexovu "Eekskluzivnu snimku: Policijski obračun s Antunom Žeravicom" prenosimo u nastavku s pitanjem - Treba li bez fizičkog otpora postupiti sukladno zapovijedi policijskih službenika?
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Prljavi_Harry23.08.2018. u 16:14
Inače ima jedno 2g. kako ovdje nisam komentirao. Bio sam naravno pod drugim imenom kojemu sam lozinku već zaboravio pa sam napravio novi nick ali nisam zaboravio da sam s tobom i @gerilcem imao najžešće rasprave s tim da @gerilca... Prikaži sve više nema barem ne pod tim imenom.
-
Prljavi_Harry23.08.2018. u 16:00
Nisam @Stipe nego i iz drugih članaka u kojima se medicinska dokumentacija i policijsko izvješće podudaraju s ovim činjenicama. Ostalo izvan toga je jasno i zadnjoj budali. Nego de ti meni reci koji bi opravdani razlog ovako brutalnog premlačivanja trebao... Prikaži sve biti kada je u pitanju običan građanin koji nije čak ni naoružan? Taman i da je nasrnuo na njih policijske ovlasti se svode neutraliziranje prijetnje i privođenje a ne na divljačko cipelarenje.
- Prikaži sve komentare
-