PREDSJEDNIK Zoran Milanović će u četvrtak na obljetnici Oluje dodijeliti odlikovanja postrojbama Hrvatskog vijeća obrane (HVO), i to onim jedinicama koje se dovode u vezu s ratnim zločinima, piše Index.

Kako piše Večernji list, jedno priznanje je namijenjeno Vojnoj policiji HVO-a, a drugo Postrojbi za posebne namjene Ludvig Pavlović. Obje su djelovale na području tadašnje paradržave Herceg-Bosne.

Milanović će odlikovati postrojbu koju je vodio haški osuđenik

Upravom Vojne policije HVO-a je rukovodio Valentin Ćorić, jedan od osuđenih na Haškom sudu u slučaju Prlić i ostali. Dobio je 16 godina zatvora.

"Ćorić je do 10. studenog 1993. igrao ključnu ulogu u funkcioniranju mreže zatočeničkih centara HVO-a. Doprinio je držanju tisuća Muslimana u zatočeništvu pod teškim uvjetima, tijekom kojeg su ti ljudi premlaćivani, zlostavljani i ponižavani. Osim toga, usprkos alarmantnim informacijama koje je dobivao, Ćorić ništa nije poduzeo da bi spriječio da se zatočenici šalju na liniju fronta kako bi tamo radili, pri čemu su mnogi od njih ubijeni ili ranjeni", stoji u presudi Haškog suda.

U Vojnoj policiji HVO-a je djelovao i Berislav Pušić, još jedan osuđenik na dugogodišnju kaznu u slučaju Prlić i ostali. Kasnije je imenovan šefom Službe za razmjenu i Komisije za zatočeničke objekte, tijela kojima su povjerene odgovornosti u oblastima zatočenja i razmjene zarobljenika.

Milanović bi odlikovanje mogao uručiti i Željku Džidiću, zapovjedniku 3. bojne Vojne policije HVO-a u Mostaru koji je u listopadu 2011. pobjegao u Hrvatsku uoči početka ponovljenog suđenja za ubojstva zarobljenih pripadnika Armije BiH počinjenog 1993. u Mostaru. Riječ o žrtvama iz Komande Četvrtog korpusa Armije RBiH u zgradi Vranica, a i istragu nad zarobljenicima na Mašinskom fakultetu u Mostaru, čiji posmrtni ostaci su pronađeni tek 2007., vodio je upravo Džidić. Obitelji ubijenih već 28 godina čekaju pravdu, a dio žrtava se i dalje vodi nestalima, piše Radio Sarajevo.

Odvodili su Bošnjake u logore

U zoru 28. srpnja 1993. Vojna policija HVO-a upala je u dom Stočanina Mustafe Dizdara. Pred suprugom i djecom Dizdar je zarobljen i nasilno odveden. Zajedno s još nekoliko Bošnjaka, koji su također uhićeni u svojim domovima, odveden je u logor.

O ulozi Vojne policije HVO-a detaljno se govorilo i u presudama u slučaju Prlić i ostali. Kada je osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak, koji je izvršio samoubojstvo u sudnici, uložio žalbu na konstataciju Pretresnog vijeća o tome da su snage HVO-a protupravno zatvorile više od 1000 civila Muslimana u raznim kućama u općimo Prozor, gdje su ih držali u teškim uvjetima i pretrpanim prostorijama, Žalbeno vijeće je konstatiralo: "U svjetlu konstatacije da su vojnici HVO-a i Vojna policija uhitili civile, doveli ih u te kuće i ostali prisutni na tim mjestima, Žalbeno vijeće ne nalazi da je napravljena greška u zaključcima da su ti civili bili zatvoreni i protupravno zatočeni."

"Sve i da je njihovo lišenje slobode predstavljalo neophodno ograničavanje kretanja u smislu Ženevske konvencije IV, ono bi podlijegalo strogim pravilima i uvjetima, koje HVO nije poštovao, što razotkriva pravu prirodu njihovog zatočenja. Praljkova žalba se odbija", pisalo je u presudi. Nadalje, u presudi u slučaju Prlić i ostali opširno se govori o ulozi Vojne policije HVO-a u uhićenjima, zatvaranjima, razmještanju, odvođenju na rad i razmjeni zarobljenih koji su držani u zloglasnim logorima tzv. HRHB.

Odlikovat će i postrojbu koju je vodio osumnjičeni general

Što se tiče drugog Milanovićevog odlikovanja, ono će u ruke Postrojbe za posebne namjene Ludvig Pavlović. Njezino sjedište je bilo u Čapljini, a proizašla je iz pukovnije Kralj Tomislav. Božan Šimović bio je njezin prvi zapovjednik, a nakon njegove pogibije njegovu dužnost preuzeo je general Dragan Čurčić, koji je također preminuo 2019. godine. Ćurčić je, inače, u listopadu 2009. svjedočio na suđenju ratnom zločincu Praljku. Tužiteljstvo BiH je u travnju 2014. naredilo istragu protiv više čelnika HVO-a, a prvi na listi osumnjičenih je bio upravo Ćurčić. Državno tužiteljstvo naredilo je istragu zbog sumnje na to da su on i druge osobe na području Čapljine počinili ratni zločin, a teretio se po zapovjednoj odgovornosti. Sudski epilog ovaj slučaj nije dobio.

Pored ostalog, jedinica Ludvig Pavlović dovodi se u vezu sa zločinima u Doljanima i Sovićima kod Jablanice u travnju 1993. godine. Pripadnici HVO-a i Hrvatske vojske su napali Doljane i Soviće 17. travnja 1993. godine. Tada i u narednih nekoliko dana ubili su 18 Bošnjaka (neke i kao zatočenike logora Heliodrom), cjelokupno civilno stanovništvo zatočili pa deportirali na šire područje Hercegovine i srednje Bosne (Gornji Vakuf), porušili obje džamije i brojne bošnjačke kuće.

Osim domaće jedinice HVO-a Mijat Tomić u Doljanima, u strašnim zločinima u jablaničkim selima prije 28 godina sudjelovali su i dijelovi spomenute brigade Ludvig Pavlović iz Čapljine, prozorske brigade Rama i bojne Knez Branimir iz Čitluka, Tutina Kažnjenička bojna, mostarska Cimska bojna i specijalne postrojbe Gardijske brigade Republike Hrvatske. Prema tvrdnjama istraživača ovih događaja, napad na ova dva sela izveden je u okviru šire operacije čiji je cilj bio zauzimanje Jablanice, zaključuje Radio Sarajevo.