EUROPSKI je dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. I ove godine obilježit će se diljem Hrvatske, komemoracijama u Jadovnom kraj Gospića i kod jame Jazovka na Žumberku. 

U spomen području Jadovno kraj Gospića uz prisustvo predsjednika Sabora Josipa Leke bit će odana počast žrtvama ustaškog konclogora u kojem je u par mjeseci '41. pogubljeno najmanje dvadesetak tisuća ljudi. Kod Šaranove jame izaslanstva će položiti vijence i zapaliti svijeće. 

Posebna komemoracija slijedi poslijepodne i kod jame Jazovka, pokraj Sošica na Žumberku, gdje su bacana tijela 500 vojnika i civila pristaša NDH. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata i poraća prema preporuci Europskog parlamenta svaka zemlja članica prilagodila je vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska tako taj dan obilježava na dan potpisivanja Sovjetsko-njemačkog pakta o nenapadanju, poput Slovenije, Estonije, Latvije, Litve i Švedske. 

Do prošle godine vladajući nisu prisustvovali komemoracijama, a onda je predsjednik Sabora lani s ministrom branitelja Predragom Matićem bio na oba stratišta. Odavanje počasti svim žrtvama, podsjetimo, popratile su i kritike oporbenog HDZ-a na račun vladajućih, zbog povlačenja pokroviteljstva Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu.

Josip Leko: "Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima je znak, civilizacijski i politički, da se hrvatska država i hrvatsko društvo izgrađuju na demokratskim vrijednostima tolerancije i uvažavanja."

Istražiti komunističke zločine

Čelnici splitskog gradskog i županijskog HDZ-a u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima danas su položili vijenac na Katalinića brigu na spomen obilježju koje simbolizira žrtve svih totalitarizama, pri čemu su istaknuli kako se u Hrvatskoj dio tih zločina, oni počinjeni u vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima, još uvijek relativiziraju.

Predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić je tom prigodom istaknuo kako je hrvatski narod pretrpio velike žrtve koje su mu nanijeli fašistiički, nacistički i komunistički režimi. Naglasio je kako je o fašističkim i nacističkim zločinima uglavnom sve istraženo dok to nije slučaj s komunističkim zločinima.

„Na žalost, u Hrvatskoj se i dalje prikriveno relativiziraju i zataškavaju zvjerstva i zločini jugokomunističkog režima", istaknuo je Škorić. Zamjerio je aktualnoj vlasti da, kako se izrazio, još uvijek nema jednak odnos prema žrtvama svih totalitatnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, te da žrtve dijeli na „naše" i „vaše". 

Strah od prošlosti 

Na Katalinića brigu, gdje je danas pložen vijenac, nakon Drugog svjetskog rata u vrijeme komunističkog režima bilo je sjedište Službe državne bezbjednosti (SDB) u Splitu gdje je, po Škorićevim riječima, bio zloglasni zatvor u kojem su ljudi mučeni a nekima oduziman i život. 

„Katalinića brig je najbolji spomenik sustava koji je gazio ljudsko lice u svim njegovim dimenzijama, on je Brig patnje i zločina", kazao je Škorić. 

Predsjednik županijskog splitsko-dalmatinskog HDZ-a Ante Sanader je izrazio žaljenje što današnji dan, kako se izrazio, „ne uvažavaju ni Hrvatski sabor, ni Vlada ni predsjednik Republike". 

„Kao saborski zastupnik postavljam pitanje zašto Hrvatski sabor niti jednim činom ne obilježava ovaj dan sjećanja na žrtve svih totalitarizama, koji je prihvatio Europski parlament. Je li to strah prema prošlosti i prema žrtvama koje su pale od totalitarnih režima?", kazao je Sanader. 

Pijetet prema žrtvama

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnjaje istaknuo kako je nužno izražavati pijetet prema žrtvama svih totalitarizama. „Sve žrtve, bez obzira s koje strane dolazile, treba istražiti i dostojanstveno obilježiti jer svaka manipulacija, prikrivanje i prešućivanje bilo koje žrtve ponovni je zločin nad tim žrtvama", istaknuo je župan Ževrnja. 

Predstavnici HDZ-a obilježavaju Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama danas polaganjem vijenaca i u drugim dijelovima Hrvatske te u Zagrebu. 

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se kao spomendan obilježava 23. kolovoza, predstavnici Predsjednika Repubike, Hrvatskog sabora i Vlade sudjelovali su danas u komemoraciji na spomen području Jadovno, nakon čega su se uputili na komemoraciju kod jame Jazovka na Žumberku. 

Civilizacijski i politički znak

Vijence su položili izaslanik Predsjednika RH general-bojnik Mate Ostović, predsjednik Sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić, predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Katoličke i Pravoslavne crkve, Povjerenstva za istraživanje, uređivanje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, veleposlanstava Indonezije, Austrije, Italije, Japana, Danske i Njemačke te Ličko-senjske županije i Grada Gospića. 

"Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima je znak, civilizacijski i politički, da se hrvatska država i hrvatsko društvo izgrađuju na demokratskim vrijednostima tolerancije i uvažavanja", rekao je Leko novinarima nakon komemoracije. Naglasio je da taj princip ne vrijedi samo za poštivanje svih žrtava podjednako, već i za viši stupanj tolerancije u hrvatskom društvu u cjelini. "Mislim da smo na dobrom putu", dodao je Leko.

Svojeg predstavnika na komemoraciji u Jadovnom Katolička crkva danas je imala prvi put, a Crkvu je predstavljao gospićko-senjski biskup Mile Bogović.

Jadovno i Jazovka su simbol

Ministar Matić, koji je na čelu Povjerenstva koje je organiziralo današnje komemoracije, posebno je istaknuo kako mu je drago što su ove godine na komemoraciji visoki predstavnici Katoličke i Pravoslavne crkve.

"Naš posao, koji je ranije imao sizifovske izglede, sada dobiva obrise ciljeva, a cilj je da postignemo da je na ovakvim mjestima žrtva u prvom planu, i da ih ne treba dijeliti na 'vaše i naše', jer sve žrtve nakon 70 godina zaslužuju mir", kazao je Matić. Najavio je da će se Povjerenstvo zato "svojim zadacima nastojati baviti s još više žara, kako bi se u što kraćem roku dostojno obilježila sva mjesta na kojima su žrtve totalitarnih režima".

Istaknuo je kako Jadovno i Jazovka, na kojima se danas održavaju komemoracije, simboliziraju svih 165 jama i grobnica koje su pronađeme, a od kojih je do sada 21 istražena, a posmrtni ostatci dostojno pokopani.

Svog predstavnika na komemoraciji u Jadovnom Katolička crkva danas je imala prvi put, a Crkvu je predstavljao gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Novinarima je kazao kako ranije nije dolazio jer mu se činilo da se "licitiralo brojem žrtava" te da se "konstruirala istina, a laž ubija istinu".

U Jadovnu, na Velebitu, ustaše su u Drugom svjetskom ratu provodile prve masovne likvidacije zatočenika, kao i u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu. U Jami Jazovka žrtve su pripadnici vojnih postrojba NDH koje su jugoslavenski partizani ubili krajem i neposredno po završetku rata te bacili u tu jamu kao masovnu grobnicu.

Masovne likvidacije

"Otkako postoji Povjerenstvo (za istraživanje, uređivanje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i grobalja poslijeratnog razdoblja), mi smo počeli razgovarati i sada se sastaju članovi Komisije za martirologiju, kojoj sam ja na čelu, i članovi Povjerenstva koje predvode ministar Matić i pukovnik Grujić, i zajedno radimo na tome da spasimo istinu i poštedimo nove naraštaje od zločina sličnih onima koji su se ovdje dogodili", kazao je Bogović.

U Jadovnu, na Velebitu, ustaše su u Drugom svjetskom ratu provodile prve masovne likvidacije zatočenika, kao i u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu, koji su bili dijelovi velebitsko-primorskog sustava koncentracijskih logora sa sjedištem u Gospiću. Logori su djelovali od sredine lipnja do 25. kolovoza 1941., kada su Talijani okupirali to područje, navodi se na stranicama Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.

U Jami Jazovka žrtve su pripadnici vojnih postrojba NDH koje su jugoslavenski partizani ubili krajem i neposredno po završetku rata te bacili u tu jamu kao masovnu grobnicu. Jama je otkrivena 1990. godine. 

U Hrvatskoj se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava obilježava kao spomendan od 2011., sukladno Deklaraciji Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma iz 2008. godine te Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Europski parlament zemljama članicama prepušta na volju da, shodno svojoj tradiciji, same odluče kada će obilježavati sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Hrvatska je odabrala 23. kolovoza, kao i Estonija, Latvija, Litva, Slovenija i Švedska, a ostale zemlje članice odabrale su 27. siječnja, istodobno s Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta.