Nejednakost se ne ogleda u visini dohotka, nego u druga dva elementa – distribuciji bogatstva i socijalnoj mobilnosti. Ljudi su prije imali dobre šanse popeti se na društvenoj ljestvici. Sada ne napreduju u svojoj karijeri, nego su u slijepoj ulici, zapeli u tim radnim uvjetima.
U razgovoru za portal Telegram, Julija Friedrichs, autorica
zapaženih knjiga i dokumentaraca u kojima se bavi pitanjima siromaštva,
jednakosti, radničke klase, iznijela je prilično zanimljive teze o tomu kakav
položaj u njemačkom društvu danas imaju 'gastarbajteri'. Kako puno njih u
Njemačku kao obećanu zemlju odlazi upravo iz slavonskih županija, u nastavku
izdvajamo neke od njezinih zaključaka, a Telegramov je članak u cijelosti
moguće pročitati OVDJE.
Iseljavanje u Njemačku nije
usporila niti pandemija. Naime, tijekom 2020. iz Hrvatske je tamo otišlo više
od 26 tisuća ljudi. Neki će reći - jednako se događa već desetljećima, isto su
radili i naši očevi i djedovi. No, stvari su se ipak u mnogočemu promijenile.
Poslovi nove radničke klase u
Njemačkoj međusobno se čine potpuno različitima. Toj klasi pripadaju i
učiteljica glazbe i čistač podzemne željeznice. Zajedničko im je da ne zarađuju
dovoljno za izgradnju sigurnog života. Što to znači? Oni ne mogu kupiti vlastitu
nekretninu, nemaju ušteđevinu, žive 'od plaće do plaće' - mada nisu siromašni.
Nekad bi takvi radnici u Njemačkoj pripadali nižoj srednjoj klasi.
„Razlika u odnosu na ta prošla
vremena je u tome što su nekad ljudi imali dobre šanse popeti se na društvenoj
ljestvici. Sada se radi o ljudima koji ne napreduju u svojoj karijeri, nego su
u slijepoj ulici, zapeli u tim radnim uvjetima." - govori Friedrichs, naglašavajući
kako su plaće u Njemačkoj i dalje daleko više no one u zemljama iz kojih dolaze
ti radnici.
No, nejednakost se ne ogleda u
visini dohotka, nego u druga dva elementa – distribuciji bogatstva i socijalnoj
mobilnosti. Dakle, upravo u tom segmentu kojeg je opisala - radnici ostaju
'zacementirani' i 'tapkaju u mjestu'.
Godinama se već priča o tomu
kako je pronalazak smještaja problem broj jedan za većinu 'Gastarbeiter'-a. Osamdesetih
i devedesetih najam stana bio je uobičajen, a „sada je tržište nekretnina
pomalo izvan kontrole", odnosno, cijene najma su iznimno visoke
Doduše, u Njemačkoj i dalje
gotovo da nema nezaposlenosti, ali je sektor niskih plaća iznimno velik u
usporedbi s drugim zemljama.
