VIŠKOVCI - Da događaj koji se nedavno zbio u općini Satnica Đakovačka nema elemente mogućeg ekocida s dugotrajnim i opasnim posljedicama za okoliš, priča Drage Hedla za Telegram mogla bi biti zabavna i svrstana pod egidu ”neka institucije sustava rade svoj posao”. No ovako, to je slika neodgovornog i bezobzirnog ponašanja velike poljoprivredne tvrtke Osatina grupa iz Viškovaca, pored Đakova, pred kojom su ”institucije sustava” bespomoćne, trome i nedjelotvorne, pa se sve svodi na ono: brigo moja pređi na drugoga.

Tvrtka Osatina, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj, u vlasništvu Mirka Ervačića, odložila je ogromne količine otpada iz staklenikâ, tik uz autocestu A5, Slavonica, nekih četiri kilometra od skretanja u Đakovo iz pravca Osijeka. Radi se mahom o kamenoj vuni i plastici koji se u staklenicima koriste kao podloga za uzgoj povrća i vezanje stabljiki.

Otpad na vodozaštićenom području

U petak 12. veljače, nakon poziva nekoliko uznemirenih mještana Satnice Đakovačke, uputili smo se u tu slavonsku općinu i ostali zaprepašteni količinom nagomilanog otpada, odloženog duž javnog dobra, zemljanog puta koji ide paralelno s autocestom A5. Hrpe otpada visoke oko metar i pol, široke oko dva, na dužini od nekih 200 metara, gotovo su dodirivale kanal uz autocestu.

Korice žućkasto smeđeg leda prekrivale su okolne barice nastale cijeđenjem tekućine iz otpada za toplijeg vremena i kišnih dana. Dio na kojem se nalazio odbačeni otpad na sredini je osam kilometara dugog vodozaštićenog područja, vidljivo označenog na autocesti.

Ophodnja Hrvatskih autocesta (HAC), kako su Telegramu službeno potvrdili iz te tvrtke, još je 15. siječnja primijetila ”navoženje materijala uz zaštitni pojas autoceste i upozorila tvrtku Osatina”. Ta tvrtka nije obavijestila Hrvatske autoceste o bilo kakvoj aktivnosti, a s obzirom na to da je deponija nastala u neposrednoj blizini autoceste što po Zakonu o cestama predstavlja zaštitni pojas prometnice, za izvođenje bilo kakvih aktivnosti potrebna je suglasnost HAC-a.

Bez promjena i nakon upozorenja

No, iako Osatina grupa takvu suglasnost nije imala, a HAC-ova ophodnja upozorenje izdala ”odmah po odlaganju i navoženju materijala” ništa se nije događalo gotovo mjesec dana. Sve do dolaska Telegrama na to područje, 12. i 13. veljače, ogromna hrpa otpada – nekih 600 kubičnih metara – koju je trebalo zbrinuti na odgovarajući način, stajala je uz autocestu.

U nedjelju, 14. veljače Telegram je, zajedno s fotografijama gomila odbačenog otpada, poslao upit Državnom inspektoratu, Hrvatskim vodama, Ministarstvu poljoprivrede, Fondu za zaštitu okoliša, HAC-u i dakako Osatina grupi. Ta kompanija, po običaju, oglušila se na upit kao i na dvije požurnice sljedećih dana. Držeći ih društveno odgovornom kompanijom pitali smo kakav su otpad odložili uz autocestu i je li to način na koji se zbrinjava kamena vuna, plastika i drugi otpad iz staklenika.

Munjevitom reakcijom sve raspršili po oranicama

No, umjesto odgovora, Osatina grupa reagirala je munjevito i već u ponedjeljak ujutro, kako bi preduhitrili ”institucije sustava” započeli su s mahnitim odvoženjem odloženog otpada. Kad se Telegramov novinar ondje zatekao u ponedjeljak 15. veljače oko 14 sati, nekoliko buldožera i traktora s prikolicama već su gotovo posve uklonili otpad. Tovarili su ga u posebne prikolice s uređajima za raspršivanje, pa su svu onu kamenu vunu i otpadnu plastiku razbacivali po golemoj oranici! Do ruba autoceste odakle smo snimali taj nevjerojatan prizor dopirao je vrlo neugodan vonj, a usitnjeni otpad frcao je iz prikolica, stvarajući gustu zavjesu.

Kada se akcija raspršivanja kamene vune i plastičnog otpada po okolnim oranicama već privodila kraju, iz Državnog inspektorata rekli su Telegramu kako će njihova inspektorica sutradan posjetiti područje na kojem je otpad odložen. I uistinu, u utorak, 16. veljače oko 10 sati, u pratnji trojice policajaca i predsjednika Općine Satnica Đakovačka, Željka Šimića, inspektorica je izašla na teren. Ali, ondje, između zemljanog puta i kanala uz autocestu više nije bilo ni grama otpada!

Savršen zločin nije uspio

Ipak, Osatina grupa nije uspjela u savršenom zločinu: na oranici su ostali tragovi raspršene kamene vune i plastike, a nadomak omanjeg, netom posjećenog šumarka, bila je vidljiva jama puna otpada, očito ondje odloženog ranijih godina. Radnici Osatine koje je inspektorica ondje zatekla pokušali su tu jamu prekriti slojem svježe zemlje s oranice, ali su upozoreni da to ne čine.

Iz Državnog inspektorata u utorak popodne Telegramu je neslužbeno rečeno kako je otpad tik uz autocestu Slavonica ondje odložen protivno propisima o zbrinjavanju, te usitnjen i rasut po oranicama, a dio zakopan u jamu. Od predsjednika uprave Osatina grupa zatraženo je očitovanje o podrijetlu odloženog materijala, a o svemu, rečeno je Telegramu, obaviještena je i Poljoprivredna inspekcija.

Izvorište vode koje se obično ne koristi zimi

Bez obzira na sve što se događalo u vodozaštićenom području iz Hrvatskih voda su – i to tek nakon naše požurnice – odgovorili kako je odlukom o zaštiti izvorišta Ivanovci-Kuševac koju je donijela Skupština Osječko-baranjske županije 12. ožujka 1998. godine, katastarska čestica na koju je odložen otpad, unutar III. zone sanitarne zaštite navedenog izvorišta vode za javnu vodoopskrbu, uz zapadni rub vodozaštitnog područja, te da se to izvorište koristi veći dio godine u vrijeme pojačane potrošnje, ali se obično ne koristi zimi.

”Na području III. zone sanitarne zaštite između ostalog zabranjuje se 'formiranje deponija otpada i izgradnja uređaja za spaljivanje smeća i pročišćavanje otpadnih voda'. Kako je posebno zabranjeno formiranje deponija otpada (potencijalnog legalnih odlagališta otpada) razmotrene su posebne zakonske nadležnosti i pravila u odnosu na nelegalno odlaganje otpada, o čemu bi u predmetnom događaju moglo biti riječi, te su Hrvatske vode o uočenome obavijestile teritorijalno nadležnu službu vodopravne inspekcije”, odgovorili u iz Hrvatskih voda.

Bez zabrinutosti u Ministarstvu poljoprivrede

Još manje zabrinuti bili su u Ministarstvu poljoprivrede čija Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) Osatina grupi daje ogromne poticaje za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnu. Trebala su tri dana i jedna požurnica da iz ministarstva Marije Vučković dobijemo citat članka 9. Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji propisuje ”da su fizičke ili pravne osobe koje oštete i/ili onečiste poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena, dužne sanirati nastalu štetu, osim oštećenja poljoprivrednog zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada. Saniranje nastale štete naređuje Poljoprivredna inspekcija rješenjem”.

Kako će se zemljište na koje je raspršena kamena vuna i plastika sanirati nije poznato, ali u Ministarstvu poljoprivrede uložili su veliki napor o kojem su nas i ponosno obavijestili: naš upit proslijeđen je Državnom inspektoratu ”koji će sukladno navedenom utvrditi činjenice te poduzeti sve zakonom propisane radnje u cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta”. Iz Ministarstva poljoprivrede poslali su Telegramu i rečenicu opravdanja: do našeg upita nisu ništa znali o ogromnoj deponiji smeća koje je na takav način odložila Osatina grupa.

U Fondu za zaštitu okoliša, tvrde, nisu znali ništa

Ni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije bio upoznat s odlaganjem većih količina otpadne kamene vune odbačene uz autoput prema Đakovu. ”S obzirom na to da Fond nema ovlasti za provođenje inspekcijskog nadzora Vaš upit, zajedno s dostavljenim fotografijama, proslijedili smo Državnom inspektoratu na nadležno postupanje”, stoji u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša. I tako se zatvorio krug.

Kad su Hrvatske autoceste još 15. siječnja, kako je rečeno Telegramu, primijetile odlaganje otpada, nije se dogodilo ništa osim što su upozorili tvrtku Osatina da makne brdo otpada (što ovi naravno nisu učinili), a tek nakon našeg upita najavili su izlazak na teren Inspekcije cestovnog prometa. Ni jedna od ”institucija sustava”, do našeg upita u kojem smo naveli točnu lokaciju i poslali fotografije zastrašujućeg odlagališta otpada, nije, čini se, imala pojma što Osatina grupa radi.

Uobičajeno pa se nitko ne uzbuđuje?

No, moguće je da ovakav način ”zbrinjavanja otpada” ni po čemu nije jedinstven, već da je riječ o uobičajenoj praksi u našoj poljoprivredi, zbog čega se nitko od nadležnih ne uzbuđuje. Prije nekoliko godina sličan se slučaj dogodio i u Baranji, gdje je tvrtka Belje na isti način, zaoravanjem plastike po oranicama, ”zbrinjavala otpad” iz staklenika za uzgoj povrća.

Da se Osatina grupa ponaša kao država u državi, smatrajući valjda da im takav status pripada jer su treći po veličini poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj, upozorili smo u nekoliko navrata: Telegram je pisao kako su, u kolovozu prošle godine bez ikakvih dozvola uz autocestu A5 izvodili goleme građevinske radove, kopajući ogroman bazen za odlaganje gnojnice s govedarskih farmi. Nakon našeg napisa Državni inspektorat zabranio je radove i 26. kolovoza 2020. Osatina grupi naložio ”uklanjanje vodne građevine-nasipa s akumulacijom za navodnjavanje i to u roku od 120 dana”.

Ilegalna gradnja i zagađivanje okoliša

Taj je rok odavno prošao no vodna građevina još uvijek ondje stoji, točno preko puta odlagališta smeća kojeg su ovog tjedna, raspršili po oranicama. Također prošle godine, bez ikakve dozvole u Općini Trnava, gradili su veliku lagunu, površine od oko 200 puta 150 metara i dubokoj otprilike pet metara čije su dno i bočne stijenke pokrili plastičnom folijom. Ondje je, u neposrednoj blizini, uništena i kolonija dabrova, ugrožene i zaštićene životinjske vrste, no u Hrvatskom vodama, kada smo ih na to upozorili, samo su slegnuli ramenima.

Osatina grupa, kako smo također pisali, ne samo što ilegalno gradi i beskrupulozno zagađuje okoliš, već jedinicama lokalne uprave na čijim područjima ima poljoprivredne posjede ne plaća komunalnu naknadu. Sve to ”institucije sustava” toleriraju i tek mlako reagiraju kada se u medijima o tome pojavi kakav tekst. Đakovačko osječka nadbiskupija, vlasnica zemlje koju je u dugogodišnji najam dala Osatina grupi također se ne oglašava, jer joj, čini se, nije uopće stalo što se događa s njenim oranicama. Važno je da stiže novac od zakupa.

Ignoriranje upita

Ali, u svemu daleko je najproblematičnije ponašanje Osatina grupe, tvrtke koja posluje na hrvatskom tržištu i hrvatskim građanima prodaje svoje poljoprivredne i stočarske proizvode, a od države dobiva milijunske poticaje. Kao što smo rekli posve su ignorirali naš upit, poslan tri dana za redom, s molbom da objasne što sadrži odloženi otpad i zašto ga ”zbrinjavaju” na takav način.

Po onome što se do sada zna i što je Telegramu neslužbeno rečeno u Državnom inspektoratu, otpad je odložen protivno propisima o zbrinjavanju, te usitnjen i rasut po oranicama, a dio zakopan u jamu.