UPRAVNI sud u Zagrebu je 21. travnja donio nepravomoćnu presudu koju su u udruzi Dugine obitelji ocijenili povijesnom za prava istospolnih partnera koji su registrirali životno partnerstvo i žele posvojiti djecu, piše Jutarnji.hr, čiji članak u cijelosti prenosimo.

Tom presudom - koja je, ističemo, još uvijek nepravomoćna - poništava se rješenje Ministarstva za mlade, demografiju, obitelj i socijalnu politiku o odbijanju žalbe istospolnog para Ive Šegote i Mladena Kožića na odluku Centra za socijalnu skrb Zagreb. Sud konstatira da je odluka Ministarstva neobrazložena i obavezuje Ministarstvo da u roku od 60 dana donese obrazloženu odluku. Na tu se presudi nadležno Ministarstvo, kojemu je danas na čelu Josip Aladrović, u roku od 15 dana može žaliti.

Jednaki pred zakonom

Šegota i Kožić su 2015. registrirali istospolno partnerstvo, a u svibnju 2016. zatražili su od Centra za socijalnu skrb Zagreb da ih uključi u postupak procjene i prikladnosti za posvajanje djece. Centar ih je, međutim, odbio uz obrazloženje da Zakon o registriranom partnerstvu istospolnih partnera ne regulira institut posvojenja te da nije u pravnom interesu djeteta da istospolni parovi uđu u registar posvojitelja. Šegota i Kožić su se žalili na tu odluku nadležnome Ministarstvu za demografiju, ali je Ministarstvo 17. srpnja 2020. njihovu žalbu odbilo kao neosnovanu.

Protiv te odluke Ministarstva Šegota i Kožić su podnijeli tužbu Upravnom sudu. U njoj tvrde da su diskriminirani jer je očito da Ministarstvo onemogućava njihov pristup procesu posvojenja koji je sastavni dio prava na privatni i obiteljski život koji su zaštićeni Ustavom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama te međunarodnim ugovorima, a sve to zbog činjenice što su istospolni partneri.

Upravni sud u Zagrebu je 21. travnja donio presudu kojom je njihovu tužbu u cijelosti usvojio. U presudi se ističe da su Šegota i Kožić bili zakinuti u pravu na obrazloženu odluku te nalaže Ministarstvu da svoju odluku detaljno obrazloži.

U presudi se ističe da Ministarstvo nije uzelo u obzir sve primjenjivo materijalno pravo, a to znači Zakon o životnom partnerstvu, Obiteljski zakon i Ustav RH. Sud naglašava da prema Ustavu svi građani imaju jednaka prava, bez obzira na rasu, boju kože, nacionalnost, spol i druge karakteristike.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Jutarnjem listu odgovorili su kako ne žele komentirati nepravomoćnu presudu, a nisu željeli niti reći hoće li se na nju žaliti Visokom upravnom sudu.

Odvjetnica para Šegota-Kožić, Sanja Bezbradica Jelavić, za Jutarnji je list izjavila kako se radi o iznimno važnoj i vrijednoj presudi za vladavinu prava i razvoj nediskriminatornog postupanja prema građanima Republike Hrvatske.

Posebno je važno, ističe, što sud u presudi daje svoja pravna shvaćanja koja su upravna tijela u svojim daljnjim postupcima dužna poštivati. "Napori istospolnih partnera Šegote i Kožića traju dugo i nadajmo se da će sustav i u njihovu i u ostalim slučajevima napokon profunkcionirati", rekla je odvjetnica.

Udruga Dugine obitelji je ovu presudu dočekala s oduševljenjem jer ona, kako tvrde, otvara vrata svim gay i lezbijskim parovima u Hrvatskoj koji su sklopili životno partnerstvo i žele postati posvojitelji da mogu pristupiti procjeni za posvojenje i da ih se u tom postupku ne diskriminira samo zato što su sklopili istospolno partnerstvo. Ona, kako ističu, potvrđuje da životni partneri moraju u svim postupcima imati jednaka prava kao i bračni drugovi.

Ova presuda, pojašnjavaju u Duginoj obitelji, ne znači da će gay parovi koji to žele automatski postati posvojitelji, ali znači da se bez straha mogu javiti nadležnim centrima za socijalnu skrb i pod jednakim uvjetima kao i drugi prijaviti se za postupak procjene za posvojenje.

U toj udruzi ističu kako im je još uvijek teško povjerovati u ovakav rasplet situacije jer su očekivali dugačku pravnu odiseju i odlazak na Europski sud za ljudska prava. Veseli ih što je Upravni sud u Zagrebu postupio ispravno poštujući Ustav, relevantne zakone i međunarodne ugovore.

Petogodišnja borba

"Mi već pet godina ponavljamo jedno te isto: građanke i građani Republike Hrvatske ne smiju biti diskriminirani zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i svi moraju imati jednaka prava. Ustav je tu jasan da ne može biti jasniji.

Bez obzira na to trebamo li platiti porez, tražimo li posao ili ako želimo postati udomitelji ili posvojitelji, to što smo gay, lezbijke, biseksualne osobe ili heteroseksualni ne bi trebalo biti bitno. Što se posvajanja tiče, nečiju podobnost treba procijeniti struka, a ne politika", stoji u priopćenju udruge Dugine obitelji.

U toj udruzi ističu da je sad na potezu Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje bi budućim postupcima trebalo ispraviti nepravdu, uzevši u obzir zakone, Ustav, konvencije i odluku Ustavnog suda za udomiteljstvo koja se može i smije vezati za posvojenje, poručuju iz Duginih obitelji, piše Jutarnji.

ZAKON: POSVOJITI MOGU SAMCI, ALI NE I ŽIVOTNI PARTNERI
1. Zakon o suzbijanju diskriminacije, donesen 2008., u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, propisao je zabranu diskriminacije na temelju spolne orijentacije te pravo na jednake mogućnosti svih osoba bez obzira na orijentaciju. Ustav i Zakon o ravnopravnosti spolova propisuju jednakost pred zakonom te pravo na obiteljski život.
2. Za vrijeme Milanovićeve Vlade počela je izrada novog Obiteljskog zakona. Vladalo je uvjerenje da će se tim zakonom objediniti sve obitelji, i one istospolne, no do toga nije došlo. Među mogućim posvojiteljima navedeni su samci, bez obzira na spolnu orijentaciju, ali ne i životni partneri.
3. Paralelno s Obiteljskim zakonom, počela je i izrada Zakona o životnom partnerstvu, no ne u Ministarstvu obitelji, nego u Ministarstvu uprave.
Zakon je heteroseksualne i homoseksualne supružnike izjednačio u svemu osim u pravu na posvajanje djece - i u imenu njihove zajednice, jer je Ustav riječ "brak" ograničio na muškarca i ženu.
4. Tijekom 2018., u mandatu ministrice Nade Murganić, izrađen je novi Zakon o udomiteljstvu, koji, unatoč zahtjevima i upozorenjima, među udomitelje nije uvrstio istospolne parove, što je rezultiralo s više zahtjeva za zaštitu ustavnosti. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2019., a sad se očekuju nove izmjene.