Primajući nagradu Novinar godine Dora Kršul je kazala kako posvećuje nagradu svim hrabrim ljudima bez koje njezine priče o aferama u akademskoj zajednici ne bi ni bilo.
ZAGREB - Na Svjetski dan medija, 3. svbnja 2024., odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, ovogodišnju titulu novinara, odnosno novinarke godine, ponijela je Dora Kršul, koja je osvojila najviše glasova u jakoj konkurenciji. Među nominiranima su bili još i Hrvoje Šimičević, Ivana Dragičević i Domagoj Novokmet. Ukupno je glasalo 457 redovitih članova HND-a, od čega su četiri glasa bila nevažeća. Dori Kršul pripalo je pobjedničkih 156, Hrvoju Šimičeviću 122, Domagoju Novokmetu 98 i Ivani Dragičević 77 glasova.
Ocjenjivački odbor HND-a nagradu za Životno djelo
Otokar Keršovani dodijelio je
Viktoru Ivančiću, a ostali dobitnici novinarskih nagrada HND-a za 2023. godinu su: dvostruki dobitnik Hrvoje Šimičević (Nagrada
Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo i Nagrada
Jasna Babić za istraživačko novinarstvo),
Patrik Macek (Nagrada
Nikša Antonini za novinsku fotografiju), Radio Teatar Bajsić i prijatelji (Nagrada
Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo),
Saša Vejnović (Nagrada
Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo) i
Jagoda Bastalić (Nagrada
Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo), donosi
HND.
Također su dodijeljena i priznanja Milan Grlović zaslužnim članovima HND-a: posthumno nedavno preminulom Damiru Matkoviću, Branku Mijiću, Tamari Marinković Margetić i Mariji Barić. Ova nagrada se dodjeljuje zaslužnim novinarkama i novinarima, članovima i članicama HND-a za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda; novinarkama i novinarima koji su se istaknuli u radu i aktivnostima HND-a.
Foto: HND
- Prisjetimo se naših kolegica i kolega u Gazi koji su izgubili život, jednako kao i onih u Ukrajini i diljem svijeta. Ubijeni su jer smo postali neprijatelji svima, istina je postala neprijatelj svima. Sjetimo se Juliana Assangea… U Hrvatskoj u kojoj su mnogi mediji zarobljeni i pod kontrolom vlasti, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, imamo situaciju da nam se ponovo prijeti kroatizacijom medija. Iz iskustva znamo što to znači – da je to samo izgovor za novi lov na nepodobne kolegice i kolege kakav pamtimo iz mračnih devedesetih. - kazao je predsjednika HND-a Hrvoje Zovko i dodao kako se već godinama na lokalnoj i nacionalnoj razini novinare pokušava ušutkati SLAPP tužbama.
- Za tehničkog premijera koji nam svaki dan bahato docira o tome kako trebamo raditi, nezavisni mediji su osovina zla. Uveli su zakon opasnih namjera Lex AP i imenovali za glavnog državnog odvjetnika osobu koja prezire medije i javni interes. No, trebamo li se predati ili biti uplašeni? Nipošto! Imamo jedan život i jednu profesiju za koju se vrijedi boriti. Kada vidimo ovdje danas sve vas i sve pristigle radove za 2023. godinu, onda znamo da poštenog novinarstva u službi javnog interesa još uvijek ima i da uporno pruža otpor. Neki nam žele crne dane, ali neće nas prisiliti na mrak, neće nas zaplašiti. Hrvatsko novinarsko društvo znat će se postaviti, ovo je kuća za sve nas. Bit ćemo tu u obrani novinarstva. Borba se nastavlja. - poručio je Hrvoje Zovko.
Predsjednica Ocjenjivačkog odbora
Ana Mlinarić navela je kako se obično kaže da je izbor bio težak, ali kada su na hrpi najbolji od najboljih, onda je to i doista tako. Ona se osvrnula i na pritiske na novinare i omalovažavanje njihovog rada poručivši kako nam kao novinarima ne preostaje ništa drugo nego da koristimo svoje alate te da hrabro, bez zadrške i dalje radimo svoj posao i razotkrivamo afere, navodi
HND.
Primajući nagradu Novinar godine Dora Kršul je kazala kako posvećuje nagradu svim hrabrim ljudima bez koje njezine priče o aferama u akademskoj zajednici ne bi ni bilo.
– Akademska zajednica nema mjesto u društvu kakvu bi trebala imati. Nažalost tu se dijele parfemi, kupuju jahte, rektori tuže novinare, a drugi završavaju u pritvorima i tako dalje. - kazala je Kršul istaknuvši važnost uključivanja mladih u sve sfere života pa i u novinarstvo.
Ona je dodala kako također nažalost imamo premijera koji ne razumije što je novinarski posao, a samim time ne razumije što je i demokracija.
Zahvaljujući istraživanjima novinarke Dore Kršul javnost je u 2023. doznala za nezapamćen niz skandala, kriminalnih radnji i repulzivnih moralnih posrnuća. U velikom finalu potkraj godine, zahvaljujući njezinim otkrićima, Ured europskog tužitelja uhitio je 29 osoba pod optužbama za ozbiljna kaznena djela.
Istraživački serijal o Geodetskom fakultetu tjednima je bio glavna tema u državi, zahvaljujući nepopustljivoj upornosti novinarke Kršul koja je u slojevima otkrivala malverzacije tadašnjeg dekana i njegovih najbližih suradnika. Nakon početnih otkrića kako su novcem iz europskih fondova kupili luksuzne automobile i jahtu, koju su na kraju iznajmljivali, pedantnim istraživanjem došla je i do sumnjivog posla Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture i medija.
Tekstovi Dore Kršul savršen su obrazac istraživačkog pristupa temi. Kad nađe početnu nit, strpljivo, krajnje temeljito i odgovorno počinje rasplitati zamršeno klupko, što često vodi do razotkrivanja ozbiljnih anomalija s dalekosežnim posljedicama na društvo, stoji između ostalog u obrazloženju za Nagradu Novinarka godine.
Dobitnik prestižne nagrade za životno djelo Otokar Keršovani ove godine je Viktor Ivančić koji je u svom obraćanju zahvalio na nagradi i kazao kako je činjenica da je novinarstvo nažalost spalo na niske grane te da su politički i drugi moćnici zarobili medije. Također je naveo kako je činjenica da je cenzura svuda oko nas te isto tako činjenično se donose zakoni protiv medija, kao što je i činjenica da neki žele ugasiti Novosti i druge medije.
Hrvoje Zovko i Viktor Ivančić. Foto: HND
Viktor Ivančić cijelu je svoju karijeru radio samo dvije stvari: uređivao najbolje novine i pisao neke od najvažnijih tekstova u povijesti ovdašnjeg novinarstva, tvrdoglavo dokazujući da nije sloboda ono što će mu netko dati, nego ono što mu nitko ne može oduzeti. Keršovani bi bio ponosan, navodi se u obrazloženju dodjele nagrade Otokar Keršovani za životno djelo.
U obrazloženju dodijeljenih nagrada za pisano i istraživačko novinarstvo Hrvoju Šimičeviću stoji kako je njegov izvrstan i iznimno društveno važan serijal briljantnih tekstova „Sveta omerta“, 11. 2. 2023., „Zlostavljači u haljinama“, 18. 2. 2023., „Kad nadbiskupi utihnu“, 11. 3. 2023., „Nadbiskup i njegove poluistine“, 22. 3. 2023., „Na potezu je Vatikan“, 29. 3. 2023., “Klizno komuniciranje“, 8. 4. 2023., objavljen u tjedniku Novosti, praktički je označio proces raskrinkavanja pedofilije u Crkvi u Hrvatskoj.
Ono što odlikuje novinarstvo Hrvoja Šimičevića nije samo njegov besprijekorni stil i pismenost za ugled, nisu to samo bitne teme i britke misli. Njegovi su tekstovi društveno angažirani, oni problematiku ne ostavljaju za jedno čitanje i zaborav, nego zahtijevaju promjenu i nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, pogotovo kada se bave nečim tako mučnim kao što je pedofilija u crkvenim redovima.
Za Patrika Maceka dobitnika nagrade Nikša Antonini za novinsku fotografiju Ocjenjivački odbor istaknuo je kako je njegova fotografija tehnički izvrsna, kompozicijom skladna, a svjetlom i oštrinom besprijekorna i kao takva posve obuzima pažnju promatrača. Važno je dati na važnosti i činjenici da je snimljena na običnom, inače „nefotogeničnom“ događaju kao što je press-konferencija.
Drago Hedl i Hrvoje Šimičević. Foto: HND
Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo Radiju Teatar Bajsić i prijatelji dokumentarna je radiodrama „Vratiće se Valter, nosiće brushalter“, autora, snimatelja i redatelja Szabolcsa Tolnaija. Montažu i oblikovatelju zvuka radio je Dinu Tomašu Brazzoduru, a emisija je nastala unutar neformalne regionalne redakcije Radiofonski četvrtak čija je urednica Pavlica Bajsić, u produkciji Katarine Krešić za zagrebački RadioTeatar Bajsić i prijatelji.
Nagrađeni Saša Vejnović za internetsko novinarstvo je serijom tekstova na portalu Dnevnik.hr uspio plastično približiti probleme s kojima se u svakodnevnom životu suočavaju pripadnici romskog naroda zbog predrasuda prema toj nacionalnoj manjini. Vejnović to doznaje neposredno, u razgovoru s Romima koji su se, unatoč startu iz debelog minusa, uspjeli probiti na društvenoj ljestvici.
Rad Jagode Bastalić, dobitnice nagrade za televizijsko novinarstvo, dokumentarni serijal 3.5.2023. prikazanim u dvije epizode u emisiji Labirint Hrvatske televizije o tragičnom masovnom ubojstvu u beogradskoj Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar vrhunski je novinarski rad koji nije mogao ostati nenagrađen, a od članova žirija konsenzusom je osvojio maksimalan broj bodova.
Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić pripala je Marinu Grgurevu koji je u desetak godina rada za Provjereno dokazao i pokazao koliko su talent, ali i osobiti trud i volja, presudni u pričanju priča te koliko je slika ono što televizijsko novinarstvo čini drukčijim.
