KAO u svakoj oblasti, tako i u novinarstvu, događaju se krađe imovine, u ovom slučaju autorskih prava. Najveći grijeh novinara je ne potpisati autora citiranog sadržaja ili fotografije kojom je tekst ilustriran. Ne prenijeti 'drugu stranu' zanatska je aljkavost, ali ne navesti izvor citiranog ili fotografije - čista je krađa tuđe imovine.

Ono pak što bi neki u novinarstvu rado 'sivom zonom' zvali jest krađa tuđe ideje, odnosno, kompiliranje već objavljenih podataka – bez navođenja izvora.

Početkom kolovoza 2021., pod svojim naslovom: Pravobraniteljica ne osuđuje pojavu, nego kleveće čovjeka, SBplus je s Telegram-a prenio članak autorice Dore Kršul kojeg su oni izvorno naslovili: Pravobraniteljica za Telegram o slučaju curica koje optužuju učitelja za zlostavljanje: 'Sustav ih nije zaštitio, svi su podbacili'.

Bio je to drugi Telegramov prilog na istu temu. Naime, tragom objavljenog članka Drage Hedla, Kršul je objavila tek izjavu Pravobraniteljice, dakako, ne navodeći kako je to učinila potaknuta idejom i pisanjem kolege joj Hedla.

Motiv za prijenos članka

Želeći ukazati na sramotno ponašanje Pravobraniteljice, koja je u Dorinom članku osumnjičenika za zlostavljanje djece, ustvari, oglasila krivim i na taj način ignorirala presumpciju nevinosti, u cijelosti, prilog smo prenijeli na portalu sbplus.hr. Pritom, iz tehničkih razloga, promijenili smo naslov. Dakako, na vrhu priloga objavili smo puno ime autorice te naveli medij s kojeg smo članak prenijeli.

Obrazlažući motiv za prijenos članka, na zasjenjenoj podlozi, dakle na vizualno odvojenom prostoru, uvodno, objavili amo dvije rečenice pri čemu je prva bila označen citat, a druga je glasila: „Kad bi, nakon moguće istrage, za to nadležne institucije i utvrdile kako je nastavnik pedofil, to ne bi opravdalo pravobraniteljičino ignoriranje presumpcije nevinosti u ovoj fazi događaja, a ako u pravu nije, gora je od bilo kojeg pedofila - jer čovjeka osuđuje na način primjereniji seosko-prigradskom đilkošu nego pravobraniteljici za djecu."

Prema nepravomoćnoj presudu, Pravobraniteljica jest postupila kao seosko-prigradski đilkoš. Naime, čovjek je oslobođen optužbe.

Optužba kradljivice

Iz tek njoj poznatih razloga, potom, novinarka Kršul tužila je urednika i autora - potpisnika ovog priloga - Novinarskom vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva tvrdeći kako je: 'kompilirao'; 'kršio novinarsko etičko načelo'; 'narušio njezin osobni ugled kao autora teksta'; kako ju je 'zapravo pokrao'.

Držeći kako ta optužba nije tek diletantsko laprdanje frustrirane babe, nego čisti kretenizam, tako sam se i odnosio prema njoj - optužbi - tijekom očitovanja Novinarskom vijeću časti. Nažalost, pogriješio sam. Naime, tada još nisam znao kako prezir struke i etike te nepoznavanje zanata nije strano ni nekim članovima Vijeća.

Tretirajući cijeli proces - Dorinu optužbu i svoju obranu (vidi PDF prilog) - tek usputnom zajebancijom kojom sam se morao baviti u pauzi ozbiljnog novinarskog i publicističkog posla, nije mi palo na pamet isticati činjenicu kako, ustvari, Dora 'kompilira'; krši novinarsko etičko načelo'; kako 'zapravo ona potkrada' svoje kolegice i kolege.

Međutim, nakon što je Novinarsko vijeće časti dalo Dori za pravo, a mene kao novinara i urednika osudilo „opomenom", držim, korisnim na zadnjem primjeru pokazati kako to, ustvari, Dora radi.

Gdje će suza već na oko

Novinar portala SBplus.hr, Marijan Vrkljan, 7. travnja 2011. godine, otkrio je i objavio činjenicu da Uprava brodsko posavske županije financira doktorske studije svojih pročelnika. Zatim, postalo je to 'opće mjesto' na tom mediju.

Jedanaest godina kasnije, 30. siječnja 2021., na portalu Telegram, naša Dora objavila je članak naziva: Pronašli smo rudnik doktora znanosti s osječke Ekonomije. Pročelnici jedne županije masovno skupljali titule na slavnom faksu

Dakako, niti u ovom slučaju, Telegramova 'istraživačica' ništa „pronašla" nije. Tek, opet, ukrala je tuđu ideju, a recikliranjem i kompiliranjem podataka koje je već objavio portal SBplus, predstavila je kao svoje autorsko djelo. Ukrala je, jer niti jednom riječju nije navela kako je SBplus prvi put o temi pisao prije 11 godina, a kasnije, na razne načine, podsjećao na te objavljene činjenice, niti je urednim označavanjem citiranih dijelova preuzetog napravila distinkciju između tuđeg i svoga uratka.

Bila bi to katastrofa za hrvatsko novinarstvo kad bi se svi istraživačkih novinara HND-a ponašali kao njihova predsjednica.

Dokument

Ocitovanje HND 12.10.2021_.docx