SLAVONSKI BROD - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta u većini Hrvatske prolazi tiho i ne obilježava se ni po čemu posebno pa tako ni u Slavonskom Brodu. Tu i tamo polaganje vijenaca, poneki novinarski članak, kratak televizijski dokumentarac ili reportaža, a mnogi se upravo tog 27. siječnja prisjećaju bolne mrlje u europskoj povijesti.

Čudno je to posebice za Slavonski Brod u kojemu su Židovi prije Drugog svjetskog rata igrali veliku ulogu u građanskom životu, posebice u razvoju i napretku grada o čemu svjedoče i dvije knjige brodskog pisca i kroničara, Stribora Uzelca Schwendemanna, „Židovski Brod" i „Leksikon mrtvih".

Pred kućom u brodskoj Ulici Stanka Vraza, u koju su odvođene židovske žene i djeca kako bi iz nje bili raspoređeni dalje po logorima u Hrvatskoj i Europi, nema nikakvog znaka da se upravo tu nalazi početak kraja Židova u Slavonskom Brodu.

Židovsko groblje, o kojemu je SBplus prije mnogo godina pisao OVDJE, i dalje je u stanju raspadanja i o tom, sada već kulturnom dobru, nitko ne vodi brigu.

Jedini trag da je Židova u ovom gradu ikada bilo jest spomenik na mjestu nekadašnje sinagoge u Ulici Petra Krešimira IV., ispred sadašnje zgrade Fine.

Židovi na početku nisu imali sinagogu u Slavonskom Brodu te su se sastajali u privatnim kućama, najčešće u onima predsjednika Židovske općine, ali je Brodska sinagoga konačno završena oko 1899. godine.

Pred sam kraj 19. stoljeća židovska je zajednica na brodskom području brojala preko 500 članova koji su bili čvrsto ukorijenjeni u gospodarski i duhovni život grada.

Nakon 1941., paljenja Brodske sinagoge, odvođenja brodskih Židova u sabirne logore poput Jasenovca, tom se narodu u Slavonskom Brodu doslovno briše svaki trag. Poslije tragedije Holokausta u Brod se vratilo troje Židova koji su preživjeli mučne logore, a 2011. ih je u Brodu živjelo svega 11.

Do podataka o tomu koliko ih je danas u Slavonskom Brodu nismo uspjeli doći jer je internetska stranica Židovske općine u Slavonskom Brodu sada neaktivna što dovoljno govori o činjenici kako se zajednica Židova u gradu nikad nije uspjela obnoviti.

Bez obzira tko smo i što smo, činjenica je da su Židovi, njihov način života i poslovanja, vjera i običaji, bili duboko utkani u sliku Broda na Savi krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Brojni pripadnici tog naroda bili su ugledni, vrijedni i značajni Brođani (slikar Albert Gruber, poduzetnička obitelj Mayer-Marić, Max Kohn, Šandor Grün, Samuel Kopp, Leopold Kohn, Möritz Rechitzer, Marita Rotmüller, Berthold Schindler i Max Weiss). Stoga se barem iz želje za očuvanjem cjelovite i potpune priče o brodskoj povijesti trebamo truditi da ne izgubimo niti jedan dio nje.

Cijelu priču o nestanku Židova s područja Slavonskog Broda možete pogledati u HRT-ovu kratkom dokumentarcu priloženom ovom članku.