NIJE već dugo bilo čarki između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, ali nova je iskra frcnula kada je predsjednik Republike prošlog tjedna otputovao u službenu posjetu Crnoj Gori. Morao je pomaknuti dolazak u Podgoricu jer je službeni zrakoplov bio u Dubrovniku - koristio ga je predsjednik Vlade. Dolazak Milanovića i svečani doček u Crnoj Gori bili su planirani za 15.30, ali s obzirom na to da službeni zrakoplov nije mogao poletjeti u planirano vrijeme - jer je premijer kasnio - sve je pomaknuto za sat vremena. Sva je sreća da Crnogorci nisu Švicarci i ne mare previše kad je u pitanju vrijeme, pa našem predsjedniku nisu zamjerili kašnjenje. Ali, postavlja se pitanje kako ubuduće izbjeći takve nesporazume. Croatia Airlines ima svakodnevne letove iz Zagreba u Dubrovnik, pa se u taj dio Hrvatske može putovati i komercijalnim letom. No, kako je mala vjerojatnost da se to dogodi - možda je bolje rješenje da država kupi još jedan zrakoplov, kako ni premijer ni šef države ne bi ovisili o jednom jedinom službenom avionu.

Nakon nedavnog štrajka prosvjetara i ponovnog pokušaja mirenja s Vladom, prošlog je tjedna opet propao dogovor o mirnom rješenju, pa prosvjetari kreću u novi val štrajkova. Odvijat će se cirkularno - naizmjence će štrajkati po županijama i u iduća dva tjedna bit će ih ukupno pet. Ako ni do tada Vlada ne popusti i ne udovolji zahtjevima prosvjetnih radnika, slijedit će nove akcije. Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, i dalje tvrdi da prosvjetari nemaju razloga za štrajk, jer su im plaće sasvim solidne. Iz sindikata prosvjete kažu kako je ministru lako davati takve izjave jer je njegova plaća oko 4.500 eura, dok prosvjetari u prosjeku imaju tri puta manje - oko 1.500 eura mjesečno. No, prosvjetari zaboravljaju da ministri u Vladi, ako nisu zadovoljni svojim primanjima, ne mogu u štrajk. Moraju šutjeti i raditi za crkavicu od 4.500 eura mjesečno.

Bude li hrvatsko gospodarstvo u sljedećih pet godina raslo istim tempom, do 2030. nedostajat će nam oko pola milijuna radnika. To znači da ćemo imati golemi uvoz strane radne snage i da će na našim gradilištima, u ugostiteljstvu, u prometu i drugim djelatnostima stranih radnika biti neusporedivo više nego danas. Stručnjaci upozoravaju da to zahtijeva njihovu hitnu integraciju u našu zajednicu, te da će biti potrebno prilagoditi obrazovne programe, mijenjati ih i dopunjavati kako bi se pratile potrebe tržišta rada. Njihova integracija zahtijeva široku suradnju poslodavaca, državnih institucija i jedinica lokalne uprave - kažu stručnjaci i upozoravaju da je to goruće pitanje i da nema mjesta improvizaciji. Ali, poznavajući našu organiziranost i naviku da sve rješavamo u hodu, u zadnji čas, postoji bojazan da bi proces integracije mogao krenuti u obrnutom smjeru - novih pola milijuna stranih radnika moglo bi integrirati nas, a ne mi njih.

Nova objava Eurostata kaže kako Hrvatska, zajedno s Mađarskom, dijeli 23. mjesto kad je u pitanju kupovna moć građana u državama Europske unije. Prošle godine po kupovnoj moći bili smo na 77 posto prosjeka Europske unije, a kako su Mađari pali za jedan posto, sada smo se s njima izjednačili. Iza nas, po kupovnoj moći građana Europske unije, ostali su Slovačka, Latvija, Grčka i Bugarska. Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, koji zajedno s Irskom stoje na vrhu Europske unije. Više od prosjeka kupovne moći, uz dvije spomenute zemlje, ima još osam država. Naš premijer ponosno najavljuje da bi Hrvatska mogla nastaviti sa sustizanjem prosjeka, te da bi do kraja 2028. mogli imati između 80 i 82 posto prosjeka kupovne moći građana EU. Pa do sredine stoljeća - eto nas do prosjeka.

U ovoj je zemlji najbolje biti umirovljenik: mjesec dana pred lokalne izbore - što je naravno sasvim slučajno da umirovljenicima stiže 50 eura uskrsnice. I to netom otkako će početkom travnja primiti povišice od tri posto, zajedno sa zaostacima. Ali ni to nije sve: izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju u srpnju ove godine umirovljenicima će pripasti trajni godišnji dodatak - i to ne manje od pet eura po godini staža. Prosječni radni staž umirovljenika prije odlaska u penziju je oko 31 godinu, pa će oni - s tim prosjekom - godišnje dobivati oko 150 eura. Zanimljivo, promjene Zakona nastupit će u srpnju, nakon lokalnih izbora u svibnju. A kako raznorazne povišice i dodaci umirovljenicima stižu neposredno pred izbore, oni s više penzionerskog staža kažu kako to znači samo jedno - ujesen nas čekaju izvanredni izbori za Hrvatski sabor.

Tko kaže da nam država tapka u mjestu: ovog vikenda pomaknuli smo se unaprijed za cijeli sat.