SLAVONSKI BROD - U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, Brodsko ekološko društvo predstavilo je danas rezultate projekta Briga o zemlji pohranjuje ugljik (Landcare Europe Captures Carbon) koji financira savezno ministarstvo za okoliš, klimatske akcije, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke kao dio Europske klimatske inicijative (EUKI).
Ž.G.
Pritom je održana hrvatska premijera kratkog filma Gajna - kolektivni napori u ublažavanju klimatskih promjena gdje je Gajna - kao tipični slavonski prisavski pašnjak kod Oprisavaca, bogat močvarnom florom i faunom - prikazana kao ogledni primjer da očuvanje prirode i održivost mogu ići uz intenzivnu poljoprivredu.
Projekt Landcare Europe Captures Carbon već je u svojoj trećoj godini, a istovremeno je riječ o mreži koju je osnovalo pet partnera iz pet zemalja - Hrvatske (BED) te Rumunjske, Litve, Češke i Njemačke. Zajedno su dobili na raspolaganje ukupno 657 tisuća eura, a projekt je nedavno produžen do rujna 2026. godine.
U svim tim zemljama partneri projekta paze na zaštitu prirode, istovremeno radeći s poljoprivrednicima i pomažući im da budu konkurentni, a održivi te da žive i rade u skladu s prirodom. Sve to odavno je misija BED-a već skoro četiri desetljeća.
Pašnjačka zajednica Braniteljska zadruga Eko-Gajna odabrala je tradicionalan uzgoj i brigu o prirodi.
ScreenShot/D. Soldo za BED
Željka Gavranović / PlusPortal
Od starijih članova Zadruge itekako se ima što učiti.
- Ovo treba voljeti i biti uporan pa onda vidiš i rezultate. Sad smo to dignuli na viši nivo. Europa nema ono što mi imamo. Odrastao sam uz sve to, još otkad se zemlja ručno i s konjima radila. Tada sam zavolio Gajnu, gdje sam naučio i plivati, hvatati ribu, sve... Kad sam otišao u mirovinu, prihvatio sam projekt doktora Beneša i njegove Iris jer sam vidio da dolaze teška vremena. Sjećam se kako je 1993. godine bilo 113 krava u Poljancima koje su išle na taj pašnjak. Zbog Rata i situacije s mlijekom, to je sve nestalo. Da mi nismo nabavili autohtone pasmine, Gajna bi ostala prazna. Bilo je pritisaka da se to ne radi, ali izgurali smo. - kazao je Mijo Jaredić iz Poljanaca, član Zadruge i uzgajivač slavonsko-srijemskog podolca i crne slavonske svinje.
Željka Gavranović / PlusPortal
Iz Društva tvrde kako, nažalost, nemaju podršku jedinice lokalne samouprave.
- BED je smatrao kako stari način poljoprivrede propada te kako nam je ostao sustav krava-tele da bismo održali pašnjak. Pašnjak je zaštićen od 1990. godine. Poduzete su tad i daljnje mjere zaštite. Moj san se ostvario. Međutim, puno ljudi tomu se protivi. Zaštita pašnjaka garantira da Ministarstvo na tom području određuje 'pravila igre', a da je nema, onda bi to radio načelnik Pejo Kovačević. - kazao je iskreno Šimo Beneš bez kojeg ne bi bilo ni BED-a ni projekta očuvanja Gajne.
Šteta jer, otkrili su nam danas iz BED-a, Gajna ima ono što u Europi moraju umjetno raditi. Primjerice, radi zaštite i poboljšanja tla danas se u modernoj EU-poljoprivredi posred njiva sade drvorede, a na Gajni prirodno imamo samonikle hrastove koje treba samo poduprijeti u samom startu kako bi dočekali poodmaklu dob i (p)ostali dio tog ekosustava. To je tek 'kap u moru' posebnosti tog dragocjenog kraja.
Željka Gavranović / PlusPortal
Neodstatku lokalne potpore usprkos, Gajna je danas jedna od deset najboljih takvih praksi - ne u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi.
- Na Gajni 10 do 15 posto aktivne poljoprivredne površine odvajamo za bare, drveća, živice. Dakle, članovi zadruge se odriču profita kako bi sve bilo u ravnoteži. Gajna je na europskoj razini prepoznata kao pozitivan primjer ne samo zato što čuvamo prirodu na način na koji to činimo, nego i zbog kolektivnog pristupa - udruživanja poljoprivrednika koje je pretvoreno u transparentan i funkcionalan sustav. - pojasnila je Iris Beneš, predsjednica BED-a.
ScreenShot/D. Soldo za BED
Za novinare će u travnju i svibnju biti organizirana i posjeta Gajni kako bi iz prve ruke mogli vidjeti i osjetiti ono što već godinama izvještavaju o tom kraju.
ScreenShot/D. Soldo za BED
ScreenShot/D. Soldo za BED
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Komentirajte prvi!
Trenutno nema komentara, napišite prvi komentar i pokrenite raspravu.
-