USRED netom minulog toplinskog vala, usijali su se odnosi između premijera i predsjednika Republike. Pale su teške riječi, a koplja su se lomila oko odlaska ili neodlaska pripadnika Hrvatske vojske na takozvanu ''paradu voljnih'' koja se održava u Francuskoj. Cilj je ''parade voljnih'' pokazati ''odlučnost i spremnost europskih država i njihovih partnera da preuzmu odgovornost za sigurnost Europe'', odnosno da to bude jasan odgovor Rusiji, čija agresija na Ukrajinu traje već petu godinu. Premijer je silno želio vidjeti pripadnike Hrvatske vojske na paradi u Parizu. Predsjednik, kao Vrhovni zapovjednik oružanih snaga, bio je nevoljan, pa će u Pariz će, na ''paradu voljnih'', umjesto pripadnika Hrvatske vojske ići policajci, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko. I dok su se prije u Hrvatskoj koplja lomila oko parade ponosa, danas se, eto, lome oko ''parade voljnih''.

Najnovije istraživanje agencije HRejtin pokazalo je da građani najviše povjerenja imaju u vojsku i policiju. Negativne ocjene građana dobili su obrazovni, zdravstveni i sustav socijalne zaštite. Hrvatsko pravosuđe na najnižim je grama, vjeruje mu manje od deset posto građana. No, najporazniji rezultat istraživanja je onaj o korupciji. Čak 83 posto ispitanika smatra kako je korupcija u državnim institucijama izrazito ili znatno prisutna. To je više nego poražavajuće. Pa kad se pogleda kako hrvatski građani gledaju na rad pravosuđa i raširenost korupcije, više je nego jasno - kako bi to rekao Shakespeare - da ima nešto trulo u državi Danskoj. Odnosno, državi Hrvatskoj.

Vlada je svim ministarstvima naložila strogu štednju tražeći da skrešu troškove za čak 1,3 milijarde eura, ali Ministarstvo obrane dobit će čak 17 posto više zbog pojačanog naoružavanja. U proračunu je uvijek tako - daš li jednom više, moraš uzeti drugom. Zato je Vlada, s obzirom na to da građani imaju vrlo malo povjerenja u naš zdravstveni sustav, odlučila ondje povući dramatičan financijski rez. Ministarstvo zdravstva tako će iz proračuna sljedeće godine dobiti čak 360 milijuna eura manje što u postocima iznosi čak 28 posto manje. Običnim građanima, koji nemaju novca za plaćanje zdravstvenih usluga u privatnim klinikama, ostaje da se upitaju kako li će tek javno zdravstvo funkcionirati kada im bude uskraćeno više od četvrtine prihoda. A naši političari razmišljaju ovako: s obzirom na to da je zdravlje najveće čovjekovo bogatstvo, najpoštenije je oduzimati od bogatih.

U 2024. godini u Hrvatskoj je umrlo 51.080 osoba. Broj umrlih u odnosu na broj rođenih već godinama utječe na negativna demografska kretanja. Tako je u 2024. godini rođeno samo 32.069 djece, što znači da je samo u jednoj godini broj umrlih, u odnosu na rođene, bio veći za 19 tisuća. Time je stopa prirodnog prirasta ostala negativna, na razini od gotovo minus pet posto na 1.000 stanovnika. S obzirom na to da će Vlada najveće uštede planira u zdravstvu, realno je očekivati da će se stopa smrtnosti povećati. No, Vlada ne namjerava štedjeti samo na zdravstvu, najavili su kresanje novca i Ministarstvu demografije. Zato nam se čini da bi akciju najavljene štednje Vlada mogla popularizirati optimističnim sloganom: što nas je mane, bit će nam bolje.

Prije odlaska na ljetni odmor iz Vlade su u Sabor uputili konačnu verziju Zakona o potrošačkim kreditima kojima se pooštrava procjena kreditne sposobnosti. Građane zanima što to znači u konkretnom životu svakog od njih, pa evo jednog primjera: Zahvaljujući novom zakonu teleoperateri, vam više neće moći nutkati kupnju mobitela na 10 ili 12 rata. Moći će to činiti tek ako prije toga provjere vašu kreditnu sposobnosti. A to znači hrpa papira koju ćete morati pribaviti da biste dobili mobilnih uređaj na rate. Ali što ćemo s onim jadnim građanima koji su do sada veće iznose špeceraja mogli platiti na 3-4 rate. Kako će oni dokazati svoju kreditnu sposobnost kad si jedva mogu priuštiti osnovne živežne namirnice.

Naši političari spremaju se na odmor. Dobra je to vijest za građane: lakše će se nositi s toplinskim valovima nego s njihovim zvučnim udarima.