UOČI 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Oluja" u Zagrebu je održan svečani mimohod, vojna parada Hrvatske vojske. Predstavljena je naša sposobnost da obranimo svoju cjelovitost i nezavisnost. Svi se slažu da je mimohod bio impresivan i da je Hrvatska vojska pokazala snagu i ogroman napredak od vremena Oluje. Bilo je naravno i onih, osobito izvan Hrvatske, koji drže da je vojna parada nepotrebno zveckanje oružjem te da gomilanje oružja nikamo ne vodi. Premijer Plenković kaže: ''Gledali smo i bili impresionirani snagom vojske, policije i svih drugih u postroju''. I dodaje kako će, dok je njegove Vlade, bit još ulaganja u vojsku. Predsjednik Republike, pak, govoreći o spremnosti Hrvatske vojske da obrani zemlju rekao je kako se nada da se rat neće ponoviti: ''Imamo saveznike, ali ovisiš o sebi. Jedino je nama stvarno stalo do Hrvatske, a drugima onako ili nimalo i mi smo to shvatili 90-ih godina''. A mi zaključujemo da oružje i demonstracija moći itekako pridonosi miru: vojna parada smirila je i ujedinila državni vrh, što se inače događa iznimno rijetko.
Zatvorska Vlada bez premijera
Odlukom Županijskog suda u Sisku na uvjetnu slobodu pušten je bivši premijer Ivo Sanader. Zbog više kaznenih djela bivši premijer osuđen je na kaznu zatvora od 18 godina. Teretilo ga se za izvlačenja novca iz javnih poduzeća u slučaju Fimi Media, traženje i primanje mita u slučaju Planinska te prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u, u zamjenu za mito. Županijski sud odlučilo je da bivši premijer ispunjava uvjete za raniji izlazak iz zatvora prije izdržane cjelokupne kazne. Da to nije učinjeno, danas 72-godišnji bivši premijer u zatvoru bi proveo do 80. godine života. Tijekom dugogodišnjeg služenja Sanaderove zatvorske kazne iza rešetaka su, zbog koruptivnih djela, završili brojni ministri pa su cinici govorili kako ih je bilo sasvim dovoljno da s bivšim premijerom sastave Vladu u sjeni, odnosno Vladu u zatvoru. Sada, kad je Sanader na slobodi, bivši ministri, a možda i neki sadašnji, u zatvoru će se morati snaći i bez šefa.
Loša vijest za uhljebe
Stiže dobra vijest iz Bruxellesa: u državni proračun kapnut će nešto manje od 836 milijuna eura iz Fonda za oporavak i otpornost. To je do sada najveći pojedinačni iznos koji će Hrvatskoj biti uplaćen iz tog europskog fonda, a oko tog novca bilo je dosta peripetija i neobično dugog čekanja. Ipak, Europska komisija prošloga je tjedna potvrdila kako je hrvatska Vlada, u načelu, ispunila sve uvjete za uplatu spomenutog iznosa, pa ćemo za oporavak i otpornost, ukupno, dobiti više od 5,3 milijarde europskog novca. Koliko ćemo nakon toga biti oporavljeni i otporniji vidjet ćemo, a kašnjenje uplate bio je uvjet Bruxelles da se u državnim tvrtkama poboljša korporativno upravljanje i smanji politički utjecaj na izbor čelnih ljudi. I tako jedna dobra vijest - uplata 836 milijuna eura - postaje loša za stranačke uhljebe, za koje su do sada bila rezervirana ta mjesta.
Život na minimalcu
Nezavisni hrvatski sindikati traže da se žurno sazove Stručno povjerenstva za praćenje i analizu minimalne plaće kako bi započela rasprava o povećanju njenog iznosa za sljedeću godinu. Minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosi 970 eura. Sindikati traže izmjenu Zakona o minimalnoj plaći s ciljem njezina usklađivanja dva puta godišnje, a svoje su zahtjeve poslali na adresu Ministarstva rada i Ministarstva financija. Njihovi argumenti za potrebu češćeg usklađivanja minimalne plaće, kažu, jest potreba za očuvanjem realne vrijednosti i zaštite životnog standarda zaposlenika s najnižim primanjima. Nađe li se novca za njihove zahtjeve radnici na minimalcu imat će isti tretman kao i umirovljenici: usklađivat će im primanja dva puta godišnje. A kako to izgleda, neka pitaju umirovljenike.
Kupanje u moru i lavoru
I ovih dana slušamo vijesti o nepreglednim kolonama vozila koja mile ka odredištima na Jadranu, ali ispod radara je prošla vijest da se naši građani, što se putovanja na odmor tiče, nalaze ispod europskog prosjeka. Čak 35 posto Hrvata ne mogu si priuštiti putovanje na godišnji odmor. Utjeha nam može biti da puno lošije od nas stoje Rumunjska, Grčka, Bugarska i Mađarska, jer još veći broj njihovih građana, u odnosu na naše, nemaju para za ljetovanje. Bez obzira što nas iz Instituta za turizam tješe kako, unatoč svemu, u jadranskim odmaralištima ipak ima sve više domaćeg svijeta, ne treba se bojati da ćemo istisnuti one goste iz zemalja odakle nam stiže najviše turista. A onima koji si ne mogu priuštiti bar tjedan dana ljetovanja na moru, ostaje utjeha da kupuju hrvatsko, što će ih podsjetiti na more: dalmatinski pršut, djevičansko maslinovo ulje, srdele ili bar pašku sol. Pa da tu sol objese mačku o rep.
Po(r)uka tjedna
Dobra je vijest što uz dan obilježavanja Oluje u Kninu neće biti oluje: meteorolozi najavljuju sunčano i umjereno toplo vrijeme.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.