Predstavljen je prvi SF roman jednoga Brođanina – i to u inozemstvu! Premda sa žaljenjem moram reći kako je prvi brodski SF roman objavljen u inozemstvu (i to u Srbiji, ali na hrvatskom jeziku!) zbog nerazumijevanja hrvatskih izdavača, s ponosom mogu reći da je član brodskog astronomskog društva postigao nešto što je malo kojem hrvatskom autoru uopće do sada uspjelo.
Tijekom vikenda, u Beogradu je održan veliki knjižničarski sajam povodom proslave desete godišnjice uspješnog rada jedne od većih izdavačkih kuća u Srbiji, "Čarobne knjige". Povod pisanju ovoga teksta, o tome događaju, nije naša poslovična zainteresiranost za sve što se događa u istočnom susjedstvu, već naprotiv, povod je što trebamo pohvaliti jedno od rijetkih međunarodnih brodskih kulturnih dostignuća.
U sklopu sajma, predstavljena su novija i uspješnija izdanja te izdavačke kuće, a među njima i prvoobjavljeni roman našega Brođanina, Ivana Lutza.
A Lutz, premda 35-godišnjak, nije ni tako "mladi pisac"; do sad je napisao puno kratkih priča, od kojih su neke objavljene u brodskoj zbirci SF priča "Marsonic" te u kultnom hrvatskom SF časopisu "Sirius B". Osim toga, objavio je i priču u GONG-ovoj zbirci znanstveno-fantastičnih priča na temu demokracije.
Čak tri od svojih pet romana Lutz je napisao, što je rijetkost i u širim književnim okvirima, u koautorstvu i suradnji s Gordanom Sundaćem.
Od povratka s fakulteta, kad se počeo intenzivno baviti pisanjem, Lutz je postao i plodan pisac, uz jednu zanimljivost; čak tri, od svojih pet romana, napisao je, što je rijetkost i u širim književnim okvirima, u koautorstvu i suradnji s Gordanom Sundaćem, također Brođaninom, s kojim već desetak godina izmjenjuje ideje, raspravlja o SF literaturi, postavlja pitanja i što je najvažnije, piše. Po latinskoj poslovici: "Nijedan dan bez crte!", Lutz i Sundać su tako ispisali više tisuća stranica, od kratkih priča i novela do cijelih romana. Kako je prva Lutzova knjiga ujedno i probila led, druga se, zajednička, očekuje u tiskarama već početkom iduće godine
Ukratko, tema romana je svima shvatljiva i bliska: Zemlja je doživjela potpunu katastrofu i jedina obrana od nastupajućeg uništenja jest bijeg i to bijeg odabrane grupe ljudi na ogromnom svemirskom brodu koji je u tu svrhu i napravljen. Prošla su stoljeća i Zemlja je za nove naraštaje na svemirskom brodu samo daleka priča, gotovo mit. Na putu im se iznenada pojavljuje planet pogodan za život, ali nastanjen negostoljubivim stvorovima...
Znanstveno-fantastični roman "Zovite ju Zemlja" tako je iz pera mladog i talentiranog hrvatskog autora ispričao pravu futurističku studiju ljudske naravi i dostignuća. Na inteligentan način, autor je preko uzbudljivog zapleta postavio pitanja o smislu napretka civilizacije i rješenjima koja taj napredak donosi. Pažljivo građenje likova uvodi nas u dramatičnost romana, a nevjerojatan rasplet čini da knjigu završavamo čitati tužni zbog toga što je došao kraj, ali i potaknuti na promišljanje o onim gore postavljenim pitanjima ljudskoga društva.
Roman je, prema riječima samog autora "...ekološka priča, koja kritizira našu potrebu da tehnologijom obuhvatimo baš sve što vidimo i osjećamo".Usudio bih se reći da je roman više upozorenje nego li vizija budućnosti.
Roman je ekološka priča, koja kritizira našu potrebu da tehnologijom obuhvatimo baš sve što vidimo i osjećamo. Usudio bih se reći da je roman više upozorenje nego li vizija budućnosti.
Zašto je knjiga, prvijenac brodskog SF-a, objavljena u inozemstvu i to baš u Srbiji?
Razlog je vrlo jednostavan; stanje u hrvatskom izdavaštvu je loše, a stanje u hrvatskoj znanstvenoj fantastici je katastrofalno loše. Autor o tome stanju kaže:
"Piše se uglavnom za natječaje i tada je teško nametnuti svoj stil, a da pri tome neki već etablirani ljudi ne vuku neke čudne paralele i ne stavljaju SF u neke nepostojeće kalupe. Na kraju se često sve svede na pljuvanje po našem trudu, ali tako je to valjda kod nas u svim područjima. Mislim da je najveći problem hrvatskog SF-a uniformiranost i klišeji."
S druge strane, postoji i opća boljka hrvatskoga sustava.
"Kod nas postoji uski krug ljudi koji objavljuju pod pokroviteljstvom Ministarstva. Jako je teško ući u taj začarani krug pa je i SF scena vezana samo uz 5-6 pisaca za koje se ima novaca. Mladi autori nemaju nikakvu šansu i žanr trpi ma što netko u Hrvatskoj mislio o tome. Situacija iz moje perspektive nije dobra i ne vidim svjetlo na kraju tunela. Kad bi izdavačke kuće pokazale hrabrost i počele izdavati mlađe autore mislim da bi sve nekako živnulo. Moram ovdje spomenuti i užasno velike cijene knjiga i tiska kod nas koje su od knjiga napravile popriličan luksuz...", naglašava probleme Lutz.
Lutz je birokraciju osjetio i na svojoj koži. Dvije je godine čekao odgovor (makar i negativan) hrvatskih izdavačkih kuća, a u dva tjedna dobio je odgovor beogradske izdavačke kuće. Toliko o profesionalnosti i kulturi čitanja novih rukopisa u nas.
"Naše izdavaštvo je nevjerojatno zakukuljeno i čudno. Ali, hvala zvijezdama, pa je svijet globalno selo i svoje putove možemo birati na svoj način."
Inače, na samom sajmu održane su i tribine na kojima je bilo riječi i "o sadašnjem stanju srpske fantastike, ali i znanstvene fantastike u cijeloj regiji".
Ivan Lutz, tom je prilikom istaknuo da u tom žanru postoji kriza ideja, jer ljudi danas zapravo i žive u naučnoj fantastici. "U svojoj knjizi iskazujem ljutnju prema Zemljanima jer ne čuvaju planet na kojem žive i opisujem jedan scenario – šta bi se Zemlji moglo dogoditi u budućnosti ukoliko nastavimo ponašati se ovako... Kad govorimo o ovom žanru u zemaljama bivše Jugoslavije, smatram da postoji određena zadrška prema tuđoj fantastici kada su izdavači u pitanju."
Kod nas postoji uski krug ljudi koji objavljuju pod pokroviteljstvom Ministarstva. Jako je teško ući u taj začarani krug pa je i SF scena vezana samo uz 5-6 pisaca za koje se ima novaca. Mladi autori nemaju nikakvu šansu.
Kada Lutz piše, on to radi na način takozvanog hard sf-a; tvrdoća se ne postiže mučninom koju osjećamo primjerice u djelima klasične književnosti, već u detaljistički, sasvim znanstveno, opisanim sekvencama lansiranja, paljenja motora, ubrzanja i usporenja, kretanja kroz svemir i korištenja tehnologije. Nije to ni neobično za ovoga autora. Na kraju, Lutz je sugrađanima do sada ionako bio poznatiji kao profesor fizike na Srednjoj tehničkoj školi M. A. Rel(j)kovića u Slavonskom Brodu (za koju se, usput, na sve više polja brodske stvarnosti čuje samo po dobru).
Kod njega nema vještica i vilenjaka, magija i ukazanja, već opisa (i predviđanja) metala, sila, pogona i aparata kojima ćemo se koristiti u budućnosti... Dakle, svega onoga čime su bardovi fantastike, Asimov i Clarke na primjer, zaokupljali našu maštu i baš ono zbog čega i volimo i čitamo znanstvenu fantastiku.
"Zovite ju Zemlja"- Čarobna knjiga, Beograd; urednik: Nikola Petaković; ilustracija naslovnice: Andrej Bartulović, Osijek Knjigu je moguće nabaviti po popularnoj cijeni od 49.50 kuna preko "Superknjižare":
http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=89125
