ZAGREB / POŽEGA - U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdana Ogrizovića", smještenoj u samom centru metropole, uz poznati Cvjetni trg, svijetu je predstavljena jedna za Požegu veoma bitna knjiga, naslova „Požega kroz povijest". Riječ je o izboru kolumni autora Rudolfa Helija, objavljenih u Večernjem listu od 19. rujna 1996. do 10. prosinca 1999. godine. Glavni je urednik knjige saborski zastupnik i Požežanin, Zdravko Ronko.

- Satima bismo mogli govoriti o našim požeškim uglednicima i znanstvenicima. Kraljevići, Taleri, Mesneri, Tomići, Markovići, Babukić, Kanižlić, Ciraki, Kempf, Buturac, Hribar, Just... Dubravko Jelčić, slikari: Melkus, Tomljanović, Poša, Janda, Bourek, ovdje ima dosta liječnika pa spomenimo Antuna Šercera, Alfreda Steinera, Andriju Štampara, Antuna Švarca, Vatroslava Florschütza, pa dalje Kučera, Andrić, Pejić Matko, Dobriša Cesarić, Josipa Andrića, Matka Peića  jer onda ne bih smio zapostaviti ni dame koje u Požegi nikad nisu bile zaboravljene... to su Mia Oremović, Vilma Nožinić, Zdenka Marković, Zlata Kolarić Kišur... sve ćete njih naći u ovoj knjizi. Ona je puna povijesnih iskrica. To je jedan vatromet koji, kada ga budete gledali, nećete moći od njega odustati. Neprestano želite pročitati još i još. - kazao je saborski zastupnik i urednik knjige, Zdravko Ronko.

Požeški povjesničar, arhivist i publicist

Rudolf Heli bio je požeški povjesničar, arhivist i publicist. Rođen je 1937., a preminuo je 2002. godine. Kao višegodišnji voditelj posebnog požeškog Odjela slavonskobrodskog Historijskog arhiva, odgovoran za poslove sređivanja arhivskog gradiva Požege i Požeštine, odgovoran je za očuvanje povijesti tog slavonskog grada. Značajan je i zbog svoje borbe za razvoj rodnog grada te osamostaljenje svog Odjela i ponovno oformljivanje posebnog Arhiva u Požegi koji je ukinut 13. prosinca 1966. godine.

- Često hodam sobama svojih sjećanja. I uvijek vidim iste slike: svog oca, njegov osmijeh, suzdržanost, hrabrost, veselje, njegov ponos i vjeru u mene. Ali nikada suze. Skrivao ih je kako bi me zaštitio tuge i straha, iako sam često osjećao da se bori, onako herojski, sam protiv svih. - pročitao je Rudolfov sin, Igor Heli, iz 'Sjećanja na mojega oca', objavljenog u prvom dijelu knjige.

Od Arhiva i Suda Ronko ne odustaje 

Drugi Požežanin, bez ikakve koristi, ali jakog motiva, odlučio je tu 'Rudijevu' borbu žestoko nastaviti.

- Naše najbolnije točke u Požegi su trenutno pravosuđe i arhiv. No, tu nije kriv nikakav ministar pa ni onaj koji danas ovdje sjedi s nama. Krive su tri dame... Jasna, Vesna i Jaca, ali o tome ćemo pisati u jednoj drugoj knjizi, sigurno to nećemo zaboraviti.

Ispričao je i kako se već godinama bori vratiti svom gradu ono što zaslužuje.

- Pitanje požeškog arhiva bio je motiv izlaska ove knjige jer je Rudolf Heli bio zagovornik povratka arhiva u Požegu. Mi smo i tu ispostava Slavonskog Broda jer su neki pametni političari 1966. godine, prije dakle 53 godine, koliko traje borba da ga vratimo, donijeli 'mudru odluku' da nam je sasvim dovoljno da budemo ispostava Arhiva u Brodu i mi, evo, već 53 godine 'uživamo' u tom statusu. Ja sam osobno išao s tri inicijative - 2002., 2012. i sada 2019. Mislim da je sada inicijativa pala na plodno tlo. Ministrica Nina Obuljen Koržinek imala je određenog razumijevanja za to, sagledala je sve što sam joj predočio i mislim da ćemo ipak uspjeti vratiti Arhiv. Možda ne sad, ali kroz koju godinu. Požega će imati svoj status i to zaslužuje jer je među prvima imala svoj Arhiv u požeškom Kaptolu. Postojala je jedna škrinjica, 'locus credibilis', u koju su se odlagale isprave i to je bio početak čuvanja važne građe. Slavonska Atena mora imati svoj Arhiv. - zaključio je Ronko.

Pored Ronka, najzaslužnija za izlaženje knjigu je Helena Sablić Tomić

Rudolfove kolumne o Požegi iz Večernjeg lista sve je redom pročitala te najbolje od njih izabrala dekanica Umjetničke akademije Osijek, Helena Sablić Tomić, koju Zdravko Ronko smatra najzaslužnijom za izlazak ove knjige važne za povijest tog grada.

- Nije istina da sam najzaslužnija za izlazak ove knjige. Da nije bilo Zdravka Ronka i njegove beskompromisne ljubavi prema gradu, ne bi je bilo sigurno. Obimnu građu smo pročitali i napravili selekciju kako bismo pokazali što grad Požega zapravo je. Cilj objavljivanja ovakve knjige je pokazati kako briga o gradu nije samo trenutna, nego svaki grad ima pravo na svoju memoriju i pamćenje, a ovi kratki 'dogodilo-se-na-današnji-dan zapisi' upozoravaju na ona mjesta kojih više nema. Živimo u vremenu brzog mišljenja, brzog propadanja identiteta gradova, brzog rušenja ulica. Ne znamo što se događalo u Požegi prije nego je na nekom mjestu nastalo naselje. Upravo je ova knjiga podsjetnik na kontinuitet te identitet prostora koji može reći da je iznjedrio kulturnu baštinu koja treba biti prepoznata i zaustavljena. Rijetki su zanesenjaci koji, iz osobnog unutarnjeg nemira, brinu za kulturološku sliku gradova. Ima ih i u Slavonskom Brodu. Primjerice, Valdimir Rem to je činio i za Brod i za Vinkovce. Imamo u Osijeku Zlatu Živaković Kerže. Rudolf Heli jedan je od zaljubljenika u Požegu koji je svaki dan pokušavao razotkriti što se dogodilo na današnji dan, je li se netko rodio, je li izgrađen dio željeznice taj dan ili je, jednostavno, taj dan lijepo vrijeme. Knjigu možete čitati bez kontinuteta, otvarajući pojedine datume, i vidjeti kako slojevita povijest jednog dana može biti zgusnuta i poticaj za daljnje istraživanje. Ovakve nas knjige podsjete što ne smijemo zaboraviti. A ne smijemo zaboraviti ono što je bilo jučer. Ove su crtice romantičarski zanos prema prošlosti koje, istovremeno, razotkrivaju energiju kojom se trebamo brinuti o budućnosti. - kazala je Sablić Tomić, hrvatska književna teoretičarka i kritičarka.

Svoj doprinos promociji knjige dali su mnogi uglednici 

Lijepa je strana predstavljanja knjige, bilo sudjelovanje 'Rudijevih' najbližih. Osim sina Igora koji je čitao svoju poruku ocu, ulomke 'Rudijevih' kolumni čitala je njegova unuka, Ines Heli, a u kojoj je mjeri promocija bila imponzantan kulturni čin i za Zagreb ponajbolje svjedoče imena nazočnih. Izdavanje knjige i podršku požeškoj borbi, dali su akademici Zvonko Kusić, donedavni predsjednik HAZU i Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora, predsjednica nevladinog centra M.A.R.E Dijana Pleština, saborski zastupnik, Miroslav Tuđman, prorektor zagrebačkog sveučilišta, Mladen Janjanin,  ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić, ravnatelj požeške bolnice Željko Glavić, ravnatelj Instituta za jezik i jezikoslovlje, Željko Jozić, znanstveni istraživač u IMIN, Dragutin Babić, predsjednik Upravnog vijeća Hitne medicinske službe grada Zagreba, Siniša Varga. Prisutni su bili i ljudi iz pravosuđa - ministar Dražen Bošnjaković, umirovljeni sudac Vrhovnog suda Ante Potrebica, umirovljena sutkinja Ustavnog suda, Nevenka Šernhorst te Oliver Mitermayer - sudac Županijskog suda u Zagrebu, kao i generali Mate Laušuić, Zvonko Peternel, Mladen Kruljac i Miljenko Galić te brigadiri Željko Samardžija i Krešimir Pavelić, bojnik Mario Kalanj i natporučnik Miro Iveković. Podršku su svojim dolaskom pokazali i saborski zastupnici Vinko Grgić, Marta Luc Polanc, Joško Klisović te Vlatko Kopić, kao i poduzetnici Bubalo Krešimir, Pavo Zubak, Ante Plivelić, Tomislav Horvatinčić i Branko Tokić, a predstavljanje knjige nisu propustile ni druge javne ličnosti - Ante Deur, Željko Popović, Milana Vuković Runjić, Ivica Lovrić, Mirko Bošnjak, Mario Župan, Alen Kopunović Legetin, Ines Bojanić, Aleksandar Tolnauer, rabin Bet Israela Kotel Dadon, msgr. Josip Devčić, Jakov Sedlar, Josip Pavičić i drugi.