SLAVONSKI BROD - Da je Slavonski Brod grad akvarela to se zna već četiri desetljeća i ne samo u Hrvatskoj, a fundus akvarela nastao kroz protekle susrete Akvarelističke kolonije Sava svjedoči o brojnim velikim akvarelistima i iz drugih država. Kolonija je začeta na inicijativu lokalnih entuzijasta, Krunoslava Kerna, Hame Fejzića, Đurđe Vilagoš, Predraga Golla…, i u početku je funkcionirala kao zajednička Akvarelistička kolonija, dvaju susjednih gradova Slavonskog i Bosanskog Broda, okupljajući vrsne majstore ovog tradicionalnog medija velikih mogućnosti. Zato je 1995.godine osnovan i Kabinet akvarela, važan kulturni kapital brodske sredine, jer ni suvremenost ni masovnost drugih medija, ne dovode akvarel u pitanje, ističe voditelj Kabineta akvarela, Branimir Pešut. „Niti jedna institucija ni muzej u Hrvatskoj, pa ni šire, nije napravio za akvarel ono što su napravili Brođani kroz proteklih 40 godina. Brod je odradio kapitalnu ulogu u promoviranju jednog izuzetnog medija koji i nakon 40 godina privlači pozornost kako slikara tako i publike, a brodska je publika najbolja kada je u pitanju akvarel", dodao je Pešut.

Stižu mlade i nove generacije slikara s novim percepcijama i vizijama svijeta što potvrđuje svaki pa i prošlogodišnji saziv. A on je uključio nekolicinu nadarenih studenata završne godine Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba, Nikolinu Žabčić, Annu Artyušenko, Luku Kuševića Radakovića, Juricu Pušenjaka, Mateja Klešćika i Ivu Valenta te slikarske doajene, prof. Jadranku Fatur, poznatu hrvatsku hiperrealisticu, prof. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i prof. Dinu Trtovca, koji se po završetku zagrebačke Akademije u klasi prof. Nikole Reisera, usavršavao u Parizu, Londonu, specijalizirajući akvarel, a djela mu se danas nalaze u poznatim svjetskim galerijama i zbirkama. Na brodskoj izložbi po prvi puta se predstavio sa šest radova. Gostovao je i Ivan Andrašić, autor iz Koprivnice koji dugi niz godina slika akvarelom. Mlađa je pak generacija slikara iskusila prošlogodišnju Koloniju na preporuku prof. Danka Friščića, također sudionika Kolonije u više navrata. Njihovi radovi izloženi su večeras u tvrđavskom prostoru Galerije Ružić a otvorenje izložbe uz manji broj uzvanika s maskama na licu održano je ispred Galerije. „Pred mladim slikarima stoji ono najvažnije što se pored upornosti i talenta može imati, a to je vrijeme. „Sava" će zasigurno stajati na početku njihovih biografija kao iskustvo odlaska u medij vodenih prizora koji su toliko brodski i koje je Brod učinio vidljivim" navodi Pešut.

A da nema brodske Galerije i karlovačkog Gradskog muzeja, ne bi ni postojala nacionalna izložba akvarela, premda je riječ o iznimnom mediju s kojim se nije lako baviti. Potvrdili su to i sudionici prošlogodišnjeg saziva koji su nakon plovidbe Savom i posjete Ruščici i Kobašu upijajući inspiraciju na prelijepom imanju Prkačin u Paljevinama, iznad Grgurevića. S njima sam prošle godine provela neko vrijeme u prirodi i zabilježila što su kazali o novom iskustvu. Tako je mlada Anna Artyušenko diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u tehnici akvarela (što je danas dosta rijetko), pa je odgovorila na pitanje zašto je baš odabrala ovu slikarsku tehniku. „Akvarel je tehnika atmosfere, samo se akvarelom neke stvari mogu dobiti, a i svaki umjetnik odabere tehnike koje mu najbolje leže. Akvarel je proziran, lagan ali isto tako se ne može lako kontrolirati, nekada ispadne kako ispadne…jer se radi bez skice, bez ičega, samo jedan ili dva sloja, u glavi treba odmah imati predodžbu kako bi nešto trebalo izgledati…i u tome je draž", kazala je mlada umjetnica, čija se četiri rada Save i Paljevina, mogu vidjeti na brodskoj izložbi.

I za Mateja Klešćika, prošle godine studenta 5. godine zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, akvarel je izazov. Odabrao je studij slikarstva, rekao je, zbog samounaprijeđenja inače se u životu namjerava baviti dizajnom za video umjetnosti. „Ali planiram ići van" kazao je Matej koji se na Akademiji već sreo s ovom zahtjevnom tehnikom. „Meni je iskreno akvarel zanimljiv, osim na Akademiji, i sam sam ga dosta proučavao, tražio preko interneta, pitao profesore…To je tehnika koja istovremeno može biti vrlo slobodna i opuštajuća ali i vrlo precizna i zahtjevna. Jako je raznovrstan i mora se dugo vježbati, jer se s tom tehnikom može lako pogriješiti".

Brodski će fundus akvarela, koji do sada broji preko 1100 radova od stotinjak autora, biti obogaćen s najnovijim radovima. Istovremeno od sutra kreće saziv 41. Akvarelističke kolonije Sava, a u skladu s pandemijom korone, ovogodišnji sudionici Kolonije svedeni su na domaće likovne snage. Josip Šimić, Zvonko Petanović, Ivica Kurtz, Zlatko Kozina, Željka Perković, Ivo Katić, Rajko Svilar, Mato Jurković…, a bit će, kazao je Pešut, pozvani i autori akvarela izvan Broda da pošalju svoje radove i naj način budu sudionici „Save". I ovogodišnji sudionici će inspiraciju sutra (subota) nalaziti u ljepoti Save, tvrđave i brodskog krajolika a njihovi radovi će također završiti u zbirci koja se obnavlja i raste poput živog organizma i svake godine postaje, ne samo raznovrsnija i veća, nego i oplemenjuje prostor brodskog Muzeja suvremene umjetnosti u kojem se uvijek, uz stalni postav, može naći mjesta za izložbu akvarela. A fundus akvarela je, prema riječima ravnateljice Galerije umjetnina Romane Tekić, jedinstvena zbirka i jedan od temelja za osnutak Galerije, koja osim radova sa saziva Kolonije Sava sadrži i otkupne nagrade triennala akvarela