SLAVONSKI BROD - Noć muzeja, petnaesta po redu u Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu održava se proteklih dvanaest godina, a hvalevrijedna manifestacija barem tu jednu noć omogućava svim zainteresiranima besplatan ulaz u muzeje i druge kulturne ustanove. Među dvjestotinjak takvih u 110 hrvatskih gradova, općina i mjesta, našle su se ponovo i one slavonskobrodske. Cilj im je, kao i svima, aktualiziranje uloge i značenja muzeja u društvu kao i razbijanje slike o tome kako su muzeji nekakve zatvorene i samo određenim ljudima dostupne ustanove.

Uz Muzej Brodskog Posavlja, svojim programima u Noći muzeja redovito se uključuju i Galerija umjetnina te Muzej tambure, ali i ostale ustanove u kulturi, a svi se uvijek trude ponuditi različite programe, čiji je cilj privući što više posjetitelja.

Po sinoćnjem „muvingu" činilo se da u tome uspijevaju, jer su od 18 sati do 1 sat iza ponoći, već spomenuta mjesta kulturnih zbivanja posjetili brojni znatiželjnici - neki koji su stalna publika i oni koji su po prvi put 'otkrili' muzeje, no možda će se ubuduće naći u skupini onih stalnih.

Zahvaljujući ugodnom vremenu, posjetitelji su, kao i proteklih godina, šetali od jednog do drugog muzejskog mjesta, zadržavajući se onoliko koliko su im programi bili zanimljivi.

Fascinantna edukativna izložba – spoj sljepoće i likovnosti

Po reakcijama onih koje smo sretali u svim prostorima Noći muzeja, čini se kako je apsolutno najzanimljiviju izložbu ponudila Galerija umjetnina, u svojoj Galeriji Ružić.. Riječ je o edukativnoj, atraktivnoj, inkluzivnoj izložbi Gradskog muzeja Karlovac pod naslovom „Gledam dodirom" gdje je publika, neuobičajeno, likovnu umjetnost mogla doživjeti kroz osjet dodira.

„Željeli smo pokazati spoj likovnosti i sljepoće što ljudi misle da ne ide zajedno, ali ovdje su vrlo osebujni kreativni radovi djece iz Centra Vinko Bek u Zagrebu koji imaju različite stupnjeve oštećenja vida i rade izvrsne radove u sitnoj plastici i u crtežu, u reljefu, slikama, a sve zahvaljujući posebnoj metodi likovno pedagoškog rada profesorice Tanje Parlov koja već četvrt stoljeća radi u Centru i posvećena je radu sa slabovidnim i slijepim osobama. A njezina metoda rada započinje od prostora i trodimenzionalnog oblikovanja zatim ide prema plohi, prema dvije dimenzije i na kraju se tek savladava crtež koji je za slijepe osobe jedna apstraktna kategorija, vrlo teška, dakle jedan potpuno obrnuti redosljed savladavanja likovnih elemenata u odnosu na redovan sustav odgoja i obrazovanja", kazala je koautorica izložbene koncepcije, Lana Bede, viši kustos pedagog Gradskog muzeja Karlovac.

Posloženi na kontinuirani pult u obliku meandra koji omogućuje slijepim osobama da lakše prate izložbeni prostor, radovi slijepih osoba složeni na horizontalnoj plohi, uz legende na brajici, (Brailleovom pismu) doista su impresivni. Posebice zbog toga što su ih izradila djeca od 5 ili 6 godina pa do odraslih osoba.

Dok dodirom otkriva oblike i tekst koji piše uz radove, kompletnim doživljajem oduševljena je slijepa djevojčica, 14-godišnja Brođanka, Lorena Ogrešević. „Sve mi se sviđa. Do sada sam bila na nekim izložbama ali ova je daleko najbolja" rekla je djevojčica kojoj osmijeh nije silazio s lica.

 „Ovako jednu tehnički zahtjevnu izložbu koja se proteže kroz tri dvorane Galerije Ružić, zbog koje smo morali maknuti dio postava svakako se isplatilo jer ovo Brođani još nisu vidjeli, a namijenjena je, kako slijepima i slabovidnima, tako i ostalim posjetiteljima kako bi se stavili „u cipele" slijepih i shvatiti kako oni vide svijet oko sebe" rekla je ravnateljica Galerije umjetnina Romana Tekić i sama zadovoljna činjenicom što umjetnost itekako može biti edukativna i pomoći u inkluziji.

A da bi posjetitelji došli do izloženih radova prvo su morali proći kroz tamni tunel kako bi shvatili težinu snalaženja slijepe osobe u svakodnevnom životu. U tunelu je postavljena skulptura koju su mogli dodirivati i otkriti o čemu se radi. „Čini mi se da je glava, ali donji dio kao da je neka životinja" pokušala je otkriti posjetiteljica Maja. Poznato joj je kako se slijepim osobama pojačaju druga osjetila no priznaje kako je teško funkcionirati bez vida, i zato je oduševljena konceptom cijele izložbe.

I za desetogodišnju Emu, izložba je odlična, i sama jako voli crtati ali radovi slijepe djece su joj iznenađujuće lijepi.

Drugi dio izložbe predstavljaju skulpture eminentnih hrvatskih kipara 20. stoljeća, jer je djeci za likovni razvoj potreban i izravni susret s umjetničkim djelima, pa su predstavljeni radovi tri univerzalne tematske cjeline: Ljudska figura, Svijet životinja i Slobodni oblici Branka Ružića, Dušana Džamonje, Vojina Bakića, Koste Angeli Radovanija, Hrvoja Dumančića…

A najmlađe posjetitelje Galerije Ružić najviše je privukla sedam metara duga prostorna instalacija,Tuft, sastavni dio ove izložbe, kroz čija su se četiri kraka provlačili i ne znajući kako je cilj svega osvješćivanje važnosti taktilnog doživljaja svijeta oko sebe, a to upravo mogu dodirom.

Za izložbu, „Gledam dodirom", koja se prikladno u Noći muzeja održava pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom RH i uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Slavonskog Broda, a koja je premijerno prije par mjeseci predstavljena u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas" zabilježen je izniman interes javnosti, pa i u brodskoj Noći muzeja.

A bili su primjereni i drugi programi.

Uvijek su ideologija i politika utjecale na glazbu

U Muzeju Brodskog Posavlja tako je uz izložbu Zlatne godine brodske tamburaške glazbe u središnjem dijelu večeri publiku privukla zanimljiva knjiga maestra Mihaela Ferića, pod nazivom Glazbena društva i glazbenici u Brodu na Savi i Slavonskom Brodu od 1871.do 1971.godine. Materijal je, kaže maestro, skupljao nekoliko godina, iz raznih tiskovina objavljenih radova Brođana poput Zvonimira Toldija, Ivanke Bunčić… a sav materijal je, veli, bilo teško sažeti u knjigu od 200 stranica. „Glazbeni život je bio vrlo intenzivan, imao je svoje vrhunce, imao je nešto što možda ni danas nemamo, primjerice gudalački kvartet između dva rata, imali smo koncerte komorne glazbe nakon Drugog svjetskog rata i puno toga… ali je ključna ocjena da su uvijek ideologija i politika utjecale na glazbeni život u Brodu, bilo od osnivanja društava pa do njihovog gašenja" kazao je maestro Ferić o suštini knjige.

U muzejskim dvoranama postavljena je i izložba plakata kojom muzealci podsjećaju na ranije izložbe organizirane u ovom prostoru a uz Noć muzeja bilo je i dosta glazbenoga programa. Uz Pjevačko društvo Davor, (jer i cijela glazbena povijest na ovom području započinje s Davorom), predstavili su se i mladi glazbenici Glazbene škole te tamburaši FABA. I ove godine u suradnji s Udrugom Regoč, mirisale su pečene lepinje i kuhano vino, a sav prihod od dobrovoljnog prihoda ide za potrebe ove Udruge.

Nastavlja se tradicija darivanja Muzeju tambure

Nezaobilazno mjesto u Noći muzeja koje uvijek okupi najveselije posjetitelje, što nije ni čudo uz ponudu masnog kruha i mirisnog kuhanog vina, svakako je Muzej tambure koji se uz stalni postav svojih tambura, fotografija, nota... za svaku, pa i ovu Noć muzeja, obogati za još poneki izložak. Od sinoć su tako bogatiji za još jednu sto godina staru tamburu, poklon Josipa Lazića, a riječ je o instrumentu njegova oca Fabijana koji je kaže prije jednog stoljeća, u rodnoj Matković Maloj, koristio svaku priliku da zasvira, naročito poslije nedjeljne mise. „Nije mogao bez tambure" kaže Josip, odlučivši se ipak darovati instrument koji je „preživio" Prvi i Drugi svjetski, rat ali koji nitko više nije svirao. „S obzirom da je ovo jedinstveni muzej tambure, onda joj je ovdje i mjesto", zaključio je.

„Nastavlja se tradicija darivanja vrijednih instrumenata i lijepo je što obitelj Lazić prepoznaje to što radimo. Instrument, Farkaš brač, koji sada možda ne izgleda reprezentativno dovest ćemo u normalno stanje" kazao je predsjednik tamburaške Udruge, Krešimir Dokuzović.

A jedinstvene partiture, tamburaša i dirigenta Milana Alavanje iz Rijeke, iz 1901.godine, darovao je (u njegovo ime) za nototeku Muzeju tambure maestro Mihael Ferić. Darovao im je i 3 LP ploče Zvuci Panonije, knjigu o povijesti glazbe u Brodu koju je promovirao u MBP te Brevijar tamburaške glazbe, knjigu koja je dobila Povelju Franje Kuhača kao knjiga u glazbenoj publicistici 2011.godine, od društva hrvatskih skladatelja.

Posjećenost dobra ali lošija od gradova slične veličine

Blaga noć dugo je zadržala posjetitelje brodskih kulturnih ustanova, a vjerojatno i u okolnim mjestima, u Vrpolju i Starom Slatiniku, koji također svake godine prirede zanimljive programe. A kakva je i kolika posjećenost?

Na razini Hrvatske kroz Noć muzeja je u proteklih 15 godina prošlo više od 5.000.000 posjetitelja. Gdje je u tome, među brojnim gradovima, mjesto Slavonskog Broda.

Prema dostupnim podacima Hrvatskog muzejskog društva, ne možemo se baš pohvaliti. Naime, prošlogodišnji podaci otkrivaju kako se broj posjetitelja u Dubrovniku, Zadru, Varaždinu, Karlovcu, Puli… kreće od preko šest do skoro 16 tisuća posjeta u toj Noći, dok je u Slavonskom Brodu brojač zabilježio oko 2.500 posjetitelja u Galeriji umjetnina i oko 1.000 u Muzeju Brodskog Posavlja. Vrlo slični podaci (čak i veći u navedenim gradovima) zabilježeni su u rekordnim godinama 2012. i 2014., kada je izbrojano čak 33.000 posjetitelja u Zadru, dok je u ih je u Brodu i Čakovcu bilo oko 2.600.

Broj publike u MBP varira između 700 i 1.000 dok je u Galerijskim prostorima i tri puta više, no uspoređujući s drugima možemo zaključiti kako Brođani baš i nisu ljubitelji kulturnih događanja pa i kad su besplatni. Da je tome tako potvrđuju i u izvješatjima HMD koji doduše pohvaljuju - uključivanje manjih institucija u Noći muzeja, poput tradicionalno aktivnih otoka Brača, Krka, Raba i Visa te Crikvenice, Kaštela, Kutine, Matulja, Metkovića, Novigrada, Orebića, Ogulina, Otočca, Požege, Preloga, Pregrade, Smiljana, Slavonskog Broda, Solina, Otavice–Ružić, Vrbovca. „Kulturne ustanove u Slavoniji, u gradovima i mjestima poput Vukovara, Vinkovca, Osijeka, Našica, Slavonskog Broda, Bošnjaka, Drenovaca bilježe 17.761 posjetitelja, njih četiri tisuće u Arheološkom muzeju u Osijeku, Šumarska zbirka u Bošnjacima imala je 1.074 posjetitelja, a Vukovar ukupno 3.556" navode u HMD o prošlogodišnjoj posjeti.

Ove godine, obilazeći većinu mjesta koja nude programe Noći muzeja uočili smo uglavnom istu publiku kao i proteklih godina, ali i neke nove među kojima posebnu pohvalu zaslužuju mladi roditelji s djecom.

Unatoč trudu organizatora kulturnih ustanova u pripremi raznovrsnih programa i blagom vremenu usprkos, Brođani baš i ne hrle u muzeje. Zašto je tomu tako, možemo samo nagađati. Jesu li u pitanju lijenost, nedostatak interesa za prošlost koja nas određuje, odabir gledanja TV-a ili kartanja s društvom umjesto obilaska kulturnih ustanova… to ne znamo. No, ako su sinoćnji programi Noći muzeja u ovome Gradu privukli barem nekoliko novih znatiželjnika - cilj je postignut.