SLAVONSKI BROD – Već petu godinu za redom stručnjaci nastavljaju s radovima na razotkrivanju najvažnijeg arheološkog podvodnog lokaliteta u rijeci Savi, koji su 2015. godine slučajno otkrili članovi slavonskobrodskog Kluba podvodnih aktivnosti „Marsonia" na gradskom kupalištu „Poloj".

- Ove smo godine malo proširili zonu arheoloških istraživanja. I dalje je riječ o nalazima keramike. U ovih prvih par dana pronašli smo već tridesetak dijelova koje svrstavamo u četiri tipa različitih vrsta. To su plitke posude s poklopcima s rupom za isparavanje, najsličnije takozvanoj tagari. Riječ je o nalazima keramike 16. i 17. stoljeća, tipičnih za tursku kuhinju. - kazao je Krunoslav Zupčić, iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu

Iako postoje indicije kako je keramika s potopljenog trgovačkog broda, to za sada i dalje nema službenih potvrda.

- Pretpostavljamo kako je riječ o brodu koji je stradao u brodolomu, no, nažalost, u ovoj zoni istraživanja još uvijek nismo uspjeli naći nikakve ostatke tog broda. – pojasnio je Zupčić dodavši kako će zbog otežanih uvjeta za ronjenje i eksplantiranje nalaza vjerojatno biti potrebno desetak godina za dovršetak istraživanja.

Zbog svojih jakih struja rijeka Sava je izuzetno zahtjevna za ronjenje, ali i zbog smanjene vidljivosti jer je mutna zbog učestalih kiša, što roniocima dodatno otežava posao pri pronalasku vrijednih artefakata.

- Na ovom lokalitetu vježbamo nove naše snage da rone u otežanim uvjetima. Svaki drugi dan su kiše što smanjuje vidljivost – vidi se možda na svega desetak centimetara. Stoga se ništa ne može raditi na gledanje, nego se sve radi na opip i preko konopa i vezanja zbog jake struje. No, Sava je topla što omogućava ugodno ronjenje, a i sunce nam pomaže u toj cijeloj priči. Svaki dan je angažirano barem šest ronioca plus dva pomoćna koji tijekom zarona budu na brodu. Trenutno ronimo na sedam metara dubine što je puno više nego inače u ljetnom razdoblju kada je vodostaj puno niži. – rekao je Robert Kalanj, predsjednik slavonskobrodskog Kluba podvodnih aktivnosti „Marsonia" kazavši kako im je rad za lokalnu zajednicu još jedan motiv za sve ostale projekte.

Zahvaljujući pijesku u Savi, koji je prirodno konzervirao arheološke nalaze, pronađeni su materijali ostali više-manje cjeloviti.

- Kako u Muzeju nemamo ronioca niti podvodnih arheologa, stvorena je lijepa suradnja struke i lokalnog ronilačkog društva. Već godinama to istražuju i nalazi su stvarno fantastični. Izronjene posude su u iznenađujuće dobro očuvanom stanju. Kada se rade istražni radovi, primjerice u zemlji, potrebno je pažljivo otkopavati nalaze, nakon čega slijedi postupak konzerviranja nasipom pijeska, no za to se ovdje pobrinula priroda.– kazala je Željka Perković, pročelnica Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, istaknuvši kako će neki od nalaza biti odabrani i postavljeni u stalnom postavu Muzeja Brodskog Posavlja, dok će ostali biti u depou. No, ekspertima koji budu zainteresirani za istraživanje tih materijala, bit će dostupni.

Da je suradnja lokalnih ronioca s Muzejom Brodskog Posavlja od izuzetnog značaja, govori činjenica kako su upravo članovi Kluba podvodnih aktivnosti „Marsonia" prvi upozorili Muzej na mogućnost postojanja arheoloških nalaza u rijeci Savi, a do sada im je donijelo preko dvije stotine arheoloških nalaza.