SLAVONSKI BROD - U slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici, održano je danas predstavljanje knjige autorice Margarete Matijević, naslova „Između partizana i pristojnosti - Život i doba Svetozara Rittiga (1873.-1961.)". Događaj je organizirao Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Smatrala sam da je to efektan naslov i da izvrsno oslikava njegovu ulogu koja je bila slična predmetu između nakovnja i čekića.

Svetozara Rittiga, današnji su govornici jednoglasno nazvali 'najkontroverznijom povijesnom ličnošću navedenog razdoblja' iz crkveno-političkih krugova. U svom svestranom životu bio je puno toga - prije svega, katolički svećenik, a potom i političar te kulturni i znanstveni javni radnik, ministar u komunističkoj vladi, zastupnik, poslanik, poliglot, štićenik i suradnik J. J. Strossmayera, polaznik čuvenog Augustineuma, hvaljeni bečki student, sveučilišni profesor, tajnik nadbiskupa Bauera, prvi župnik Župe svetog Blaža, dugogodišnji župnik Župe svetog Marka, civil među partizanima, diplomat, osnivač i ravnatelj Slavenskog instituta, novinar, književnik. Tijekom svog dugog života bio je član preko 120 organizacija, udruga, odbora, kulturnih i javnih društava - što dovoljno govori o ugledu koji je uživao. Ostavio je, samim time, važan trag u našoj povijesti. Profesionalno se bavio politikom, mada nikada nije zanemario svoju crkvenu karijeru pa je živio i umro kao katolički svećenik, nakon službovanja dugog 67 godina. Rittig nije bio otpadnik od vjere, nego je samo politički kontroverzan jer je, u doba kada je veliki dio Crkve u Hrvata zauzeo prohrvatski stav, najboljim rješenjem smatrao Federativnu Jugoslaviju. Na njemu, dakle, kao na svećeniku, nema mrlje, nego je pripadao tada nepoželjnoj političkoj opciji.

'Imao je vrlo bolesnog susjeda u Slavonskom Brodu. Njemu je uvijek iz Bosne donosio veliku količinu duhana.'

- Engleski katolički obavještajac zabilježio je rečenicu o Rittigu kojeg je povremeno posjećivao u Topuskom i dolazio je na njegove mise. Htio je prikazati njegovu važnost za partizane, ali i istaknuti da je čovjek nekih prošlih vremena, koji ima veze s pristojnošću, uljuđenim građanskim društvom, starim navikama, nečime što sami Englezi zovu 'pristojnošću'. On je , dakle, na engleskom napisao kako je Rittig vrijedna veza između partizana i pristojnosti. Smatrala sam da je to efektan naslov i da izvrsno oslikava njegovu ulogu koja je bila slična predmetu između nakovnja i čekića. - poručila je autorica Margareta Matijević.

Veći dio svog života Rittig je bio politički Jugoslaven. Poznat je po tome što je bio najugledniji i najviše pozicionirani katolički svećenik koji se priključio Narodnooslobodilačkoj borbi i partizanima te što je kasnije, u poslijeratnom razdoblju, dao legitimitet onodobnoj vlasti, kao ministar u komunističkoj vladi.

- Povijesno je bitna njegova uloga koja je po mnogočemu bila kontroverzna za brojne događaje od kraja 19. stoljeća pa do njegove smrti ranih 60.-ih godina. On pripada galeriji likova koji obilježavaju sve te mijene koje prate hrvatsku povijest. Vrlo nam je zanimljiv kao markantna figura koja pokazuje kako su se određeni uglednici iz Hrvatske prilagođavali promjenama. Ima simbol antiheroja, čovjeka koji je išao protiv matice narodne politike jer je u tim razdobljima različitih Jugoslavija pokušavao tražiti izlaze u izravnim dogovorima s nositeljima tih vlasti. Najprije s kraljem Aleksandrom, a potom i sa samim Josipom Brozom Titom. Možemo i promatrati kako se dio katoličke crkve odnosio prema tim promjenama. U tom je smislu izrazito kontroverzan jer je povlačio poteze koji možda danas nisu jasni, ali pokazuju to prilagođavanje promjenama. - kazao je recenzent knjige, Stjepan Matković.

Vrlo je nepopularna ličnost i većina Crkve u Hrvata ga promatra s odbojnošću.

Autorica je danas progovorila i o motivaciji da omraženu ličnost pokaže povijesno cjelovito svojim djelom.

- Bio je svestrani obrazovani intelektualac, svjetski putnik, zaslužan za mnoge projekte, stvari za koje danas ne naslućujemo da je njegova uloga, poput, spašavanja vrijedne kulturne baštine, ali i mnogih ljudi koji bi, u suprotnom završili tragično. Najkontroverzniji je lik u Hrvata u novije doba pa je izdvojiti neku njegovu kontroverzu relativno teško jer ih ima puno. U doba Kraljevine Jugoslavije bio je izrazito monarhistički čovjek, vrlo sklon kući Karađorđevića. Podržavao je dolazak komunista na vlast. Iskoristili su što je s njima bio u partizanima i nije mogao puno utjecati na to da se vodi pravedan rat, ispravlja zlo, bude uz narod te nastupa u pomirljivom tonu. Imao je političku moć, ali ne i realnu vlast. Ipak, spasio je mnogima imovinu, karijeru, ali to tek moraju pokazati buduća istraživanja.  U javnosti postoji izvjestan odium prema njemu. Vrlo je nepopularna ličnost i većina Crkve u Hrvata ga promatra s odbojnošću. No, poštena i realna ocjena njegova života je to da ga svijet previše osuđuje, a da je on osoba koja nije mogla napraviti onoliko koliko je htjela i mogla. Istraživanja čovjeka moraju prikazati cjelovitog i biti poštena. - dodala je autorica Matijević.

Za istraživanje tog svestranog života te pisanje knjige, odnosno praćenje, burnih sedam desetljeća Rittigova života i djelovanja autorica je morala pročitati osamsto knjiga, više od tisuću radova, niz arhivskih fondova - što je sve skupa trajalo jedno desetljeće.

- Namjeravam objaviti i njegovu korespondenciju koja će baciti jedno novo objektivnije svjetlo koje će dati objektivniju sliku. - najavila je Matijević.

Iako rođen u Brodu na Savi, životni ga je put odveo daleko. Ipak, postoje crtice iz života koje ga vežu za grad u kojemu je njegova obitelj nastavila živjeti.

- Imao je vrlo bolesnog susjeda u Slavonskom Brodu. Njemu je uvijek iz Bosne donosio veliku količinu duhana. Smatrao je doličnim ponijeti mu taj poklon iz Sarajeva jer u Brodu oskudijevaju. - prisjetila se autorica brodske zgodne anegdote iz Rittigova života.