SLAVONSKI BROD - Brodski ljubitelji baleta četvrtu godinu za redom i sinoć su imali priliku uživati u jedinstvenoj plesnoj - Gala večeri - i nastupu četiriju nacionalnih ansambala, iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita, posvećenoj velikoj primabalerini, rođenoj Brođanki, Miji Čorak Slavenskoj. 

Oduševljenje ponovnim dolaskom ponajboljih hrvatskih baletana nije krila ni ravnateljica Kazališno koncertne dvorane, Sanja Nuhanović, uvjerena kako će ovaj vrijedni projekt doista ostati tradicija.

Ovako na okupu, fantastičan pregled hrvatske plesne scene nema niti jedan hrvatski grad. „Iznimno sam počašćena što smo svi večeras ovdje a kroz neformalni razgovor rađaju se i neke nove ideje", kazala je Nuhanović.

 A i gosti su prezadovoljni što su ponovo u Slavonskom Brodu, kao i publika koja je u u potpunoj tišini i s pozornošću pratila sat vremena lijepog programa. 

Ravnatelj baleta zagrebačkog HNK Leonard Jakovina, odlučio se ove godine umjesto klasike - za modernije vode pa je odabrao dio radnje iz opere (Lascia ch'io pianga ) Rinaldo, Georga Friedricha Händela, prve opere koju je skladatelj napisao za izvedbu u Londonu. Koreografiju Valentine Turcu iz 2012. plesali su prvaci Baleta HNK-a u Zagrebu, Iva Vitić Gameiro i Guilherme Gameiro Alves.

„Želimo pokazati naše umijeće u jednom drugom stilu ne samo u klasici. Ovo je jedini način da održavamo određenu kvalitetu i samom svojom pojavom. Naši plesači, iznimni profesionalci dat će obol ovom društvu i plesnoj umjetnosti pa je bitno da se Gala večer i dalje održava" rekao je Jakovina.

Ovakvi susreti su i prilika da se porazgovara o položaju plesne umjetnosti, zapošljavanju mladih plesača. „Kultura je lice i naličje svakog naroda. Bez kulture nema prošlosti, sadašnjosti ni budućnosti. Tko god da je na pozicijama vlasti to zasigurno shvaća. Kao kulturni djelatnik volio bih pomoći plesu no svi se moramo zajedno držati i nastojati da kultura dobije veći značaj i više novca iz proračuna da se mogu ovakvi događaji poput Dana plesa češće organizirati, gdje god u Hrvatskoj ali da se pleše i da ljudi budu sretni" dodao je ravnatelj zagrebačkog baleta.

A publika je pokazala oduševljenje plesnim programom ispraćajući svaku dionicu dugačkim pljeskom.

Tome su pridonijeli i plesači osječkog HNK ponovo se predstavljajući Brođanima s dijelom baletne bajke iz „Orašara" (Arapski ples) Petra Iljiča Čajkovskog, najgledanije predstave u povijesti osječkog teatra koju su do sad odigrali već 55 puta, te kratkim isječkom iz Fortune. prema glazbi Carla Orffa (Carmina Burana) i koreografiji Vuka Ognjenovića,koji je ujedno redatelj, kostimograf, scenograf te oblikovatelj svjetla i projekcija.

Koreografiju Orašara, načinjenu 1970. u zagrebačkom Baletu, za premijeru osječkog HNK-a 2013. prenio je Dinko Bogdanić, uz Vuka Ognjenovića, osnivača Baletnog studija HNK-a u Osijeku a Arapski ples su izveli Lucija Horvat, Danijel Novoselac, Helena Horvat, Anja Bašnec, Laura del Carmen Velasco Farrera i Lucija Firi. 

„Smatram da je ples i plesna umjetnost nešto što trebamo osvijestiti kod mladih i njihovih roditelja (imamo studij za buduće profesore baleta ali i za plesače) da možemo doći negdje gdje smo bili prije pola stoljeća. Sada smo u totalnoj dekadenciji iako je u Europi ples sve prihvaćeniji. To su najposjećenije predstave i najskuplje karte. Ples je iznimno zahtijevan i pretpostavlja brojna odricanja i iznimnu disciplinu, zato mislim da bi kod nas morao biti puno izraženiji, trebalo bi ga vratiti u škole, a imamo jednu jedinu srednju baletnu školu" ističe Ognjenović. 

Za glazbu Čajkovskoga odlučio se i Balet splitskog HNK-a. I to prvi put s klasikom, „Pas de deux" koji plešu solisti Eva Karpilovska i Ivan Boiko, dobitnici srebrne i brončane medalje na Međunarodnom baletnom natjecanju Mia Čorak Slavenska održanom prošle godine u Zagrebu. Pas de deux trebao je biti dio 3. čina Čajkovskijevog Labuđeg jezera, no ostao je desetljećima zaboravljen. Notni materijal slučajno je otkriven u Boljšoj teatru. Kada je došao u ruke Georgeu Balanchineu, on je načinio virtuoznu koreografiju koja je javnosti predstavljena 1960. u New Yorku. Balet Gusar Adolphea Adama prvi je put postavljen u Hrvatskoj 2018. u koreografiji Aivarsa Leimanisa, umjetničkog ravnatelja Latvijskog nacionalnog baleta u Rigi. Gusar je nastao prema istoimenoj poemi Georgea Gordona Byrona, a izveden je 1856. u Parizu pred sam kraj skladateljevog života. Radnja se vrti oko prelijepe Medore koja je s turskom ljepoticom Gulnare prodana turskom paši. Gusari ih otimaju, no nakon burnog zapleta, ljubav pobjeđuje i Medora i gusar Conrad jedini prežive brodolom. A plesno umijeće su pokazali Eva Karpilovska, Aaron Kok i Ivan Boiko.

„Drago mi je da smo ponovo tu i da su solisti pokazali jednu drugu boju, zanimljivo i lijepo" kaže ravnatelj Igor Kirov, zadovoljan situacijom u splitskom HNK. Prošle godine smo otplesali 55 predstava što je rekord za Split, širimo se nacionalno i internacionalno, a nakon 65 godina dobili smo Juditu (nagradu na Splitskom ljetu) za ples, zbog čega smo iznimno ponosni".

Da je Gala večer dostojna velike Slavenske, pokazali su i Riječani koji su,prema riječima ravnateljice HNK Ivana pl.Zajca , Maše Kolar, ove godine planirali doći s "Bolerom" no na žalost plesač se povrijedio pa su se predstavili s dva isječka suvremene baletne predstave "Rossini cards". Uz koreografiju Maura Bigonzettia, plesale su Nika Lilek i Laura Orlić.

„Želim pohvaliti organizatora da ustraje na ovoj manifestaciji, mislim da je bitno za našu kulturnu inteligenciju da se u ovim danima ponovo spominje ime Mije Čorak Slavenske koja je bitna za umjetnost uopće a naročito za balet. Osim njezine neosporive karizme i talenta, karijere koju je napravila izvan naših prostora čini mi se zanimljivim da se već prije 100 godina zauzela za svoju struku, tražila je povišicu i zbog toga bila izbačena s dasaka HNK. Ni nakon sto godina nije se puno promijenilo u vrednovanju naše struke. Upravo zbog toga njezina bi se pojavnost i dalje trebala nastaviti slaviti" naglasila je Kolar.

Održavanje Dana plesa posvećenih Slavenskoj također je i pokušaj da plesna umjetnost dobije bolje mjesto u kulturi i društvu. S jedne strane s plesnim programima za male i mlade, odgajamo publiku za budućnost a možda ponovo ova sredina iznjedri jednu Miu. Dani plesa su i mjesto susreta gdje najznačajnija imena plesne umjetnosti u Hrvatskoj imaju šansu prodiskutirati neke kritične trenutke kroz koje svi prolaze.

No unatoč svim krizama s kojima se sreću slažu se s konstatacijom Vuka Ognjenovića kako bez entuzijazma nema umjetnosti "jer umjetnost je posao kojim se možeš baviti samo ako imaš ogromnu količinu ljubavi„.

A da je imaju svi sudionici sinoćnjeg plesnog programa potvrdila je još jednom prezadovoljna brodska publika, frenetičnim pljeskom uz želju da češće bude ovakvih programa na pozornici obnovljene KKD.