SLAVONSKI BROD – Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Rijeka Sava u povijesti", koji je u Slavonskom Brodu, u petak i subotu, organizirao Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, završio je posljednjim od 26 izlaganja na ovu jedinstvenu temu koja je, tako, osvijetljena s mnogih i različitih aspekata od rimskih vremena do Domovinskog rata.

Autori u svojim izlaganjima nisu spomenuli Hrvatsku i Bosansko kraljevstvo, već govore o 'kasnoavarskoj državi', 'Ugarskoj', 'Srbiji' i 'područjima u Bosni', iako u razdoblju koje su obradili Hrvatsko kraljevstvo je (samo) u personalnoj uniji s Ugarskom, a Bosansko kraljevstvo je u svojem usponu da bi vrhunce doseglo s krajem istoga razdoblja.

Sudeći prema desetak izlaganja, koja sam slušao, Skup je pružio cjelovit pogled na rijeku Savu u povijesti, a mogao je biti zanimljiv i 'slušljiv' i široj publici, Brođanima, kojima je proširio pogled na Savu uzvodno, daleko dalje od Savskog mosta, i Splavarskog naselja, nizvodno. Ne samo kao fizički vidokrug, nego i u ono što Sava jest u svojoj plovnoj cjelini, od Siska do ušća u Beogradu i to s poniranjem u njen značaj i ulogu kroz povijesna razdoblja.

Kad se znanstvenici ne slažu 

Izdvajati nešto, kao posebno zanimljivo, iz izlaganja nije potrebno jer sažetak istih, kao prateći materijal Skupa, već smo objavili, ali ne možemo ne primijetiti kako postoje različita viđenja različitih znanstvenika o istom pitanju.

Konkretan primjer za to je pitanje 'je li Sava u svojem donjem toku, u Srednjem vijeku, bila, ili nije bila, granica dvije države?' Anita Rapan Papeša iz Gradskog muzeja Vinkovci, na vlastito pitanje 'Sava – granica kasnoavarske države: da ili ne?' na koncu svojeg izlaganja zaključuje afirmativno. Miloš Ivanović s Filozofskog fakulteta u Beogradu i Boris Stojkovski s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kroz temu „Reka Sava kao granica između Srbije i Ugarske u srednjem veku" – to negiraju. Ova dvojica govore o 'nekoj vrsti tampon zone, odnosno područja sjeverno i južno od rijeke Save u njenom donjem toku kojima ni jedna strana nije dovoljno dugo ovladala' pa smatraju kako Sava u tom razdoblju nije bila granica između Srbije i Ugarske.

Prešućivanje povijesnih činjenica

Meni je zanimljivo što navedeni niti jednom u izlaganju nisu spomenuli Hrvatsku i Bosansko kraljevstvo, već govore o 'kasnoavarskoj državi', 'Ugarskoj', 'Srbiji' i 'područjima u Bosni', iako u razdoblju koje su obradili Hrvatsko kraljevstvo je (samo) u personalnoj uniji s Ugarskom, a Bosansko kraljevstvo je u svojem usponu da bi vrhunce doseglo s krajem istoga razdoblja.

Također, ne osobito važno, ali čini mi se kako se stil izlaganja pojedinih znanstvenika, u prvom redu mislim na izlaganje „Strogo kontrolirani most: o prisilnim kretanjima stanovništva preko Save kod Stare Gradiške tijekom 1990-ih" Ivice Miškulina s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, prije može očekivati i primjereniji je nekoj popularnoj tribini, nego znanstvenom skupu jer je, u izlaganje, interpretirajući činjenice, naglašeno, rekao bih čak i ne bez emocija, unosio osobne ocjene.

O Savi, zbog njezinog iznimnog značaja i uloge, moglo bi se prirediti i više znanstvenih skupova koji bi zasebno razmatrali pojedine vremenske odsječke, možda po uzoru na ovaj znanstveni skup u kojem su izlaganja podijeljena u pet vremenskih okvira.

Zbornik radova kroz godinu dana

Na koncu Skupa, a prije zajedničkog razgleda Tvrđave, Branko Ostajmer, tajnik Skupa u ime domaćina i organizatora:

– Naš dojam nije nevažan, ali važniji nam je vaš dojam kao sudionika i publike i još važniji će nam biti onih koji budu čitali vaše radove u Zborniku (Rok za predaju radova 1. travnja 2014., a sam Zbornik radova trebao bi biti tiskan do konca listopada iste godine). Nadamo se pozitivnim dojmovima i prevladavajućem mišljenju da je organizacija ovakvih skupova s pratećim zbornicima, da sav novac i trud nisu uzaludni, i da će Podružnica na temelju takve povratne informacije nastaviti s godišnjim redovnim organiziranjem jednoga tematskog znanstvenog skupa koji bi, u budućnosti, prerasli u tradiciju 'brodskih povjesničarskih skupova'.

Vrlo veliki interes znanstvenika

– Interes znanstvenika za ovaj skup bio je daleko veći  - nastavio je Ostajmer – brojne prijave i teme koje smatramo važnima, prvenstveno iz financijskih razloga, nisu mogle biti uključene u ovaj, ali mišljenja je da bi se o Savi, zbog njezinog iznimnog značaja i uloge, moglo prirediti i više znanstvenih skupova koji bi pojedinačno razmatrali pojedine vremenske odsječke, možda po uzoru na ovaj znanstveni skup u kojem su izlaganja podijeljena u pet vremenskih okvira.

– S obzirom na istraženost, ili neistraženost teme, i s obzirom da je ovo prvi takav skup, uvjereni smo da bi organizacija skupa koja će Savu razmotriti s različitih aspekata, i bez postavljanja ikakvoga vremenskog ograničenja (ovdje su izlaganja bila ograničena na petnaest minuta, op.aut.) bila ujedno i najprimjerenija.

Na kraju Ostajmer je zahvalio sudionicima, domaćim ali, kako je rekao, „i našim dragim gostima iz inozemstva koji su pomogli podići razinu našega skupa." Također je zahvalio "svima zainteresiranima koji su u dva dana našli vremena i poslušali bar poneko od izlaganja, Gradskoj knjižnici Slavonski Brod koja je i ove godine ustupila svoje prostore i tehniku za znanstveni skup, te svima koji su pripomogli organizaciju skupa, u prvom redu djelatnicima Podružnice."

 Skup je bio fokusiran na povijest, ali u pojedinim izlaganjima doticane su i pojedine humanističke discipline. 

Skup je uspio i opravdao je organizacijski napor

Pročelnik Podružnice i idejni začetnik ovoga skupa, Stanko Andrić, sa zadovoljstvom je zaključio da je skup uspio i opravdao je organizacijski napor oko njegovog održavanja.

– Formulirana su i neka nova istraživačka pitanja. Skup je bio fokusiran na povijest, ali u pojedinim izlaganjima doticane su i pojedine humanističke discipline, povijest književnosti, etnologiju, arheologiju, povijest umjetnosti, odnosno arhitekturu i urbanizam. Naš posao će biti završen tek kada ova izlaganja budu ukoričena u pisanim verzijama, a budući da je većina izlaganja bila popraćena zanimljivim fotografijama, očekujemo da će nam autori i njih dostaviti pa će Zbornik radova biti i vizualno obogaćen pa tako i zanimljiviji – završio je Andrić.