SLAVONSKI BROD - Krivotvorine zaplijenjene tijekom nekih od policijskih akcija na području cijele Hrvatske, izložene su danas i u Slavonskom Brodu. Zagrebački Muzej policije u Likovni salon „Vladimir Becić", smješten na glavnom gradskom Trgu Ivane Brlić Mažuranić, dopremio je ukupno 34 'lažnjaka' - dvije skulpture i 32 slike.

- Jedan smo od rijetkih muzeja koji se hvali krivotvorinama. Takve smo umjetnine počeli prikupljati 2009. godine. Naša kriminalistička policija inicirala je kod sudova i državnih odvjetništava da se krivotvorine koje se prikupe kao predmeti prekršaja ili kaznenih djela, ne uništavaju kao što je to dotad bio običaj, nego da se dodjeljuju Muzeju policije kako bismo prevenirali takav vid kriminaliteta i educirali građane na što trebaju pripaziti. - kazala je Helena Biočić, voditeljica Muzeja policije i službenica koja svakako dobro poznaje opus domaćih, ali i stranih umjetnika.

Picasso, Renoir, Modigliani, Dali, ali i domaći autori poput Ivana Lackovića - Croate ili Ede Murtića, Miljenka Stančića, Ede Kovačevića, Slave Raškaj, Dragice Cvek i Vaska Lipovca danas se nalaze u vlasništvu Muzeja policije. Doduše, ne radi se o originalima, ali neke od uvjerljivih kopija itekako imaju svoju vrijednost. Brođani ih sada imaju priliku vidjeti uživo.

- Neki od meni omiljenih primjera krivotvorina su djelo Ivana Lackovića Croate, izrezano iz kalendara, stavljeno u paspartu, malo ljepši okvir i netko je za to dao novac. Naizgled jednostavno, ali ipak uspješna prijevara. Murtića se navodno najviše krivotvori zbog njegove apstrakcije. Za jednu njegovu sliku koja je u našoj zbirci gospodin koji je radio s Murtićem tvrdi da je original, a mi imamo certifikat kako ona nije autentična. Točnije, potpis u desnom uglu ne odgovara autorovu potpisu. Čak i ako je slika njegova, a potpis lažiran, radi se o krivotvorini jer često potomci slike koje pronađu, a nisu objavljene ili pokazane u javnosti, odlučuju potpisati i unovčiti. - pojasnila je Helena Biočić.

U desetak godina potrage za krivotvorinama, hrvatska je policija prikupila sedamdesetak djela.

- Krivotvorine smo pronalazili kod kolekcionara ili ih je netko prodavao putem oglasa pa smo došli do njih, a neke smo otkrili i u galerijama ili tijekom pretraga putnika i vozila na graničnim prijelazima. Takav je slučaj s Dalijevim reljefom kojeg smo pronašli na Graničnom prijelazu između Hrvatske i Italije. Dvojica talijanskih državljana su umjetninu prevozili bez ikakve dokumentacije. Nakon zapljene se više nikad nisu javljali, ali da bismo potvrdili radi li se o originalu ili krivotvorini, slika bi morala ići u Španjolsku na skupo vještačenje. Imate primjer i Bućanova djela koji je u galeriji sam vidio svoju sliku s originalnim potpisom i originalnom podlogom, ali motivom kojeg on na toj slici nije naslikao. Radi se o ptici koju je slikao samo na papiru. Bućan je, pak, na toj slici naslikao travu i potpisao se, a ptica se kasnije 'stvorila'. Dakle, na njoj je netko intervenirao, što je čini krivotvorinom. - kazala je Biočić.

Slavonskobrodski je postav trinaesti po redu, a galerije i likovni saloni diljem Hrvatske doslovno se otimaju za ovu izložbu. Tako je do kraja godine 'rasprodana' i već ima određene destinacije na koje će putovati. To ni ne čudi s obzirom na broj krivotvorina na tržištu, u galerijama i na zidovima kolekcionara.

- Neka recentna istraživanja, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, govore kako je od ukupnog broja svih umjetnina, slika i skulptura koje se nalaze u galerijama i na tržištu, njih čak četrdeset posto krivotvoreno. Pesimistična verzija tih istraživanja govori da je taj broj puno veći, čak 60 posto. To je, dakle, jedna veoma siva zona. Popisu svih svojih djela protive se mnogi živući autori jer neki ne žele baš da se zna koliko su toga već prodali i zaradili. - kazao je načelnik Policijske akademije, Dubravko Novak.

Stoga je bitno znati kako se zaštititi. Na stranicama policije moguće je pronaći popis ukradenih umjetnina pa se prvenstveno informiranjem kolekcionari mogu 'obraniti' od kupovine 'lažnjaka', isto tako, upozoravaju iz policije, potrebno je poznavati opus autora. Mišljenje stručnjaka izuzetno je važno, kao i certifikat odnosno dokumentacija vezana za umjetninu. Bez nje je ista često bezvrijedna. Spomenuta baza podataka umjetnina koje su na tržištu, svakako je također jedan od ciljeva hrvatske policije koji bi doprinio sigurnosti građana, posebice zaljubljenika u umjetnička djela.

Izložbu koju je večeras, u sklopu Dana otvorenih vrata policije, otvorio načelnik Policijske uprave brodsko-posavske, Antun Valić, moguće je u Slavonskom Brodu pogledati do kraja mjeseca.