SLAVONSKI BROD - Gostujućom izvedbom plesne predstave Sale Studija za suvremeni ples iz Zagreba u petak su završili 8. Dani plesa Mia Čorak Slavenska, koji su i ove godine, na skroman, ali vrijedan način, oživjeli sjećanje na baletnu umjetnicu svjetskoga ugleda rođenu 16. veljače 1916. godine u Slavonskome Brodu.
U koreografiji Ksenije Zec i dramaturgiji Saše Božića Sale je praizveden, nije li ta slučajnost zanimljiva, prije točno dvije godine (u veljači 2009.) kao svečana nova produkcija u povodu obilježavanja 45 godina djelovanja Studija za suvremeni ples, ansambla koji su 1962. godine osnovale Vera i Ana Maletić kao nastavak Škole za ritmiku i ples, koja je u to vrijeme iznjedrila prve generacije plesača. Od tada do danas umjetnička vodstva ansambla su se mijenjala, no Studio je ostao mjesto ozbiljnog propitkivanja suvremene plesne umjetnosti uronjene u trenutak društvene sadašnjosti.
U tom pogledu plesna predstava Sale bila je "su-vremena" u vremenu praizvedbe, kao što jest i danas, kao što će, očito, biti još dugo vremena. Autori su se pozabavili temom prostora ponude i potražnje, koji generira kupnju kao osnovni motiv današnjega konzumerističkoga društva, bilo da je motiv kupnje pokretač sam po sebi i iz sebe, bilo da je rezultat vanjskoga utjecaja nametnutih pojmova "rasprodaje", predmeta koji su "mrak" te izloga i reklama koji nam govore da je upravo "to" ono što nam je potrebno.
Plesači Studija za suvremeni ples, Irene Dumbović, Dina Ekštajn, Petra Hraščanec, Bosiljka Vujović-Mažuran, Ana Mrak, Ivana Miletić-Piškor, Ana Vnučec i Branko Banković, te dvoje za ovu predstavu angažiranih glumaca, Jerko Marčić i Silvio Vovk, ne namjeravaju ocijeniti takvo društvo pozitivnim ili negativnim, već pokretom žele istražiti prostor između ponude i potražnje u koji je svaki pojedinac stavljen. Zbog toga su iskustva o kojima pričaju različita, njihov izgled je različit (odlična kostimografija Zdravka Ivandije), njihovi pokreti individualni. Međutim, svako toliko individualnost biva imitirana kao u zrcalu, pokušavaju se međusobno oponašati, kao što to biva i u stvarnomu životu. Paradoksalno, individualnost nikada ne biva narušena.
Uz funkcionalnu glazbu Damira Šimunovića, jednostavnu scenografiju Igora Pauške sastavljenu od samo dva niza stolaca te naglašujuće osvjetljenje Igora Pauške i Saše Božića, plesači i glumci (podjednako preuzimajući obje uloge) Studija za suvremeni ples iz Zagreba izvrsnom su izvedbom pokazali brodskoj publici što sve pokret može biti i koja sve značenja tijelo može prenijeti. Na taj način plesna predstava Sale na doista je prigodan način zaokružila manifestaciju posvećenu Miji Čorak Slavenskoj, koja je i sama svojom umjetnošću težila spojiti klasičan izraz sa suvremenim. S nadom da ćemo češće imati priliku u Slavonskome Brodu gledati ovakve vrste plesnih predstava.
U sklopu Dana plesa u srijedu je u dvorani Gradske knjižnice predstavljena monografija Prvih četrdeset godina prof. dr. sc. Dragana Mucića, koju je, na temelju prije četrdesetak godina objavljene doktorske disertacije, prošle godine u na suvremen način obrađenom monografskom obliku priredila autorova kćerka dr. sc. Dubravka Smajić. O knjizi, koja obrađuje povijest Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku između 1907. i 1941. godine, osim Dubravke Smajić govorili su teatrolog i kritičar Alen Biskupović te povjesničarka plesa Maja Đurinović. Upravo je ona podsjetila na činjenicu da je Mia Čorak Slavenska plesala i u Osijeku, ali i da je povijest osječkog Baleta još uvijek nedovoljno istražena, podsjetivši na stanovitu Elviru Koroneli, koja se spominje u jednomu programu da je u jednoj opereti koreografirala plesni broj - bio je to prvi spomen baletne umjetnosti u Osijeku prije stotinu godina, što mnogi ne znaju. Zbog toga je Maja Đurinović iskoristila priliku apelirati na znanstvenike i povjesničare da se aktivnije pozabave poviješću baleta u Osijeku.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -