SLAVONSKI BROD - Uređeni prostori odnosno štandovi veličine devet i osam kvadratnih metara, sajamske drvene klupe, izložbene površine ili, pak, neuređeni i neopremljeni prostori koje će prodavači samostalno pretvoriti u svoja mjesta za prezentaciju robe, i ove će godine biti na raspolaganju svim izlagačima Katarinskog sajma u Slavonskom Brodu.

Dvadeset i četvrti po redu Sajam bit će održan od 21. do 24. studenog u Sportskoj dvorani Vijuš, a prijavnice su objavljene danas te ih moraju ispuniti svi koji planiraju zakupiti prostor za izlaganje.

U njima izlagači, između ostalog, moraju navesti proizvode koje planiraju prodavati, željeni tekst na natpisu štanda, vrstu i veličinu prostora kojeg žele zakupiti, svu dodatnu opremu koju trebaju te usluge oglašavanja u katalogu i na banerima.

Prijavnicu za izlagače, moguće je pronaći OVDJE.

Povijest Katarinskog sajma
Katarinski sajam ima dugu i šarenu povijest. Još davne 1769. godine Slavonski Brod dobio je pravo da organizira četiri velika godišnja sajma. Najveći i najpoznatiji bio je upravo Katarinski na koji je dolazilo mnoštvo obrtnika iz cijele Slavonije i drugih krajeva Hrvatske, a isti je obnovljen 1996. godine. Bio je to nekada glavni godišnji sajam u Brodu na Savi, nadaleko čuven i najveći u Županiji, tada Požeškoj. Na Katarinski sajam dolazila je sva sila majstora iz Osijeka, Našica, Vukovara, a najviše iz Đakova, Vinkovaca, Požege, Gradiške, Kapele te mnogih mjesta Bosanske Posavine. U Brodu su, uz tjedne i mjesečne, održavana i četiri velika godišnja sajma, za čije je održavanje Brod dobio pravo 1769. godine. Veći dio stanovnika Broda tada su bili obrtnici, trgovci i kirijaši. Najveća navala majstora bila je na Katarinski sajam, pa mjesta za sve na trgu nije ni bilo, zbog čega su izlagači bili i na mjestu gdje je danas Hotel „Park". Na Katarinskom sajmu seljački se svijet opskrbljivao zimskom robom. Kupovani su kožusi, kabanice jankeli, zimske čarape, kalcine, opanci, kajišari. Snaše su kupovale pamuk, vunu i vunicu za tkanje. U vrijeme svadbi za isprošene su cure kupovani kožušci s ogledalcima, bundice, čurčići, roba na metre - svila i štofovi, a momcima za ženidbu odijela ili hlače. Stoga su se majstori svih grana za ovaj sajam posebno pripremali, donosili su velike količine kvalitetne robe jer je konkurencija bila velika i prolazila je samo uistinu dobra roba. Majstorima je to bila zadnja prilika da rasprodaju zaostalu ljetnu robu, koju su na sajmu davali po nižim cijenama. U to vrijeme cijene nisu bile fiksne nego se za robu moglo malo i cjenkati. Seljački bi svijet s ovih područja do sajmova već prodao svoje proizvode - žito, kukuruz, šljivu, širu, bravce i drugu marvu pa je imao novaca i bio dobra mušterija kao ni u jedno drugo godišnje doba. No, Brođani su uz trgovanje željeli da se u dane Svete Katarine i dobro zabave, pa su održavane katarinske zabave, balovi, koncerti. Priređivala ih je obrtnička omladina ili netko od gradskih društava u „Kasinu" ili „Hrvatskom domu". U programu je neizostavno pjevao „Davor". Obnavljanjem Katarinskog sajma 1996. godine Slavonski Brod na opisanoj uspješnoj tradiciji gradi suvremeni način unapređivanja i promicanja obrtništva i malog poduzetništva.