SLAVONSKI BROD - Uz Svjetski dan šuma i Svjetski dan geodeta te prvi dan proljeća, u slavonskobrodskoj Srednjoj školi Matija Antun Reljković, po prvi je put upriličena izložba učeničkih radova na temu slavonskih šuma.

„Danas je za nas šumare veliki dan i pokušavamo ga obilježiti na što više mjesta različitim akcijama, pošumljavanjem, oko škola, vrtića…po gradu ne bi li ljude osvijestili o činjenici koliko je to bitan resurs, nama u Slavoniji možda i ponajviše jer imamo hrast, ali nemamo turizam i ostalo što imaju drugi" izjavila je predstavnica Hrvatskih šuma dipl. inž, šumarstva, Katica Nuspahić, koja je održala i predavanje na temu "Uzgojni radovi u šumarstvu". Podsjetila je kako je riječ o temeljima, za one koji uglavnom ne znaju kada vide ogromne trupce u prijevozu koliki je silni trud i rad uložen da bi se do toga došlo. „Uzgojni radovi ili biološka obnova šuma je temelj šumarstva. Nema naime sječe bez sadnje i pripreme nove šume. U današnjim otežanim uvjetima klimatskim i biološkim s novim štetnicima koji stižu sa svih strana svijeta, trudimo se održati biološku ravnotežu kako bi ta šuma bila stabilna jer šumarstvo ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Od prve Šumarije na Velebitu (Krasno) prošlo je naime 250 godina, a šumarski fakultet ove godine obilježio je 120 godina postojanja.

Nuspahić je govorila i o problemu divlje sječe, pogotovo u privatnim šumama, što Hrvatske šume, kaže, pokušavaju koliko je moguće držati pod kontrolom. Na prigovore brodskih planinara kako je Dilj gora svaki dan sve više ogoljena, odgovara kako u kontinentalnom dijelu Šumarija gospodari šumama, a za novu generaciju uvijek se mora očistiti stara. „To znači tek kad se stara stabla posijeku napravi se mjesta za nova. Šumarska inspekcija ne dozvoljava sječu ukoliko ta površina nije pomlađena. Prigovor je često rezultat nepoznavanja struke. Imamo i nadzore izvana koji utvrđuju gospodari li se s površinom prema propisima, dapače, šumske površine svake se godine povećavaju" odgovorila je Nuspahić.

„Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i drugog. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena, unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Unatoč svim faktorima zbog kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Šuma je mračna, tajnovita, intrigantna, nepoznata i uvijek je zanimljiva oku svakog ljubitelja fotografskog stvaralaštva.. Stalno je promjenljiva i prikazuje se u beskonačnom mnoštvu boja i oblika i sa svojim bogatim biljnim i životinjskim svijetom stvara beskonačni niz likovno atraktivnih i zanimljivih prizora, riječi su mr.sc. Štefice Čanić, dipl.inž. šumarstva, prof. stručnih predmeta u školi M. A. Reljković.

Oku običnog promatrača nepoznata su bogatstva koja u sebi šuma krije.

Fotografije učenika, nastavnika i djelatnika Hrvatskih šuma s temom Proljeće šume slavonske, ističu ljepotu, njezinu likovnost i bogatstvo od nepreglednih šumskih prostora, divljih životinja, raznolikih biljnih zajednica, mnoštva cvjetnih oblika, do zanimljivih detalja drveća, cvijeća, trava i mahovina.

Među brojnim uradcima, prvu nagradu po mišljenju stručnog žirija kojeg su činili članovi Foto kluba KADAR SB, osvojio je Ivan Đurić, učenik 3. razreda, za fotografiju visibaba-prvih vjesnika proljeća. „Volim Slavoniju i volim šumu! Drago mi je da sam kroz fotografiju mogao pokazati svu njezinu ljepotu, njezino bogatstvo i ponos". Dodaje kako je odrastao podno Papuka, okružen šumom i svim njezinim blagodatima. „Odmalena sam od svojih najbližih naučio što je šuma, pokazivali su mi i učili me sve o njoj. Jednostavno, zavolio sam je…U svakom godišnjem dobu ona skriva svoju ljepotu, ali proljeće..... ono je posebno izazovno... Svakog se proljeća usnuli svijet šume nježno budi iz zimskog sna. Proljetna bjelogorična šuma skriva posebne tajne i nigdje se ne može bolje vidjeti bujanje i rast života. Svakodnevno u sebi skriva nova iznenađenja i daje nam novu inspiraciju", kazao je nagrađeni učenik koji se prijavio na natječaj „Proljeće šume slavonske".

Radionicu „Hrvatsko-engleski anatomski vodič" održala je danas prof. Irena Čipraković. „U periodu kad šuma još nije ozelenila, jedan od načina kako prepoznati drvenaste vrste je po kori. Ovaj anatomski vodič ima tu svrhu. Pored službenih latinskih i hrvatskih naziva vrsta imamo ga namjeru i intenacionalizirati pa smo izlošcima pridružili i engleska imena" kazala je Čipraković.

Ljudi izvan svog redovnog zvanja i zanimanja imaju i svoje sklonosti za različite hobije u slobodno vrijeme. Oni koji prolaze prirodom i ne uočavaju pojedinosti i posebnosti (razne životinje, bilje, pejsaže) i ne osjećaju ljepotu koja ih okružuje, teško mogu postati lovci. Lovstvo je dio zaštite prirode. Naši učenici, šumarskog usmjerenja provest će vas izložbom kroz kreativne modele lovnotehničkih objekata-lovačkih čeka, kazala je Darija Pinjuh Budisavljević, profesorica u istoj školi, koja je održala radionicu na temu „Lovnotehnički objekti – lovačke čeke.

Možda je najbolju podršku obilježavanju Svjetskog dana šume u ovoj školi rekao nagrađeni učenik Ivan Đurić, kazavši kako bi mu bilo drago, kada bi se ova manifestacija nastavila obilježavati svake godine. „Tako bi zaljubljenici u šumu i Slavoniju, kao što sam ja, potaknuli i druge da zavole i ne napuštaju svoj zavičaj i svoju darovateljicu života"