Prva Općina u Hrvatskoj koja je iskoristila javne radove za čišćenje budućeg arheološkog lokaliteta je Gorji Bogićevci. Prema mišljenju Konzervatorskog odjela iz Slavonskog Broda lokalitet Bedem Varošina vrlo je vjerojatno utvrda templara, ili kasnijih nasljednika Ivanovaca, iz 12.-13. stoljeća.
GORNJI BOGIĆEVCI - Mještani Gornjih Bogićevaca generacijama su bili u krivu. Nekadašnje ruševine koje su kopnile kamen po kamen kako su se današnji Bogićevci širili, nisu bivša turska utvrda. Zajedno sa sličnim lokalitetom, na širem području Okučana, Bedem bi mogao biti dio većeg vojno-stambenog kompleksa čiji je centar u 12. stoljeću - ako je riječ o templarima, kršćanskom vojnom redu osnovanom 1118. nakon prvog križarskog rata - bio na području Požege i Pakraca, kasnijem prioratu Ivanovaca koji u Hrvatsku dolaze oko 1200. godine.
Ministarstvo kulture zna za ovaj projekt, ali već godinama kronično nema novca.
- Za ovogodišnje natječaje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za javne radove tražilo se nešto drugo od uobičajenog. Sjetili smo se "turske utvrde" Bedem, a igrom slučaja jedna pripravnica - danas profesorica povijesti - koja je odrađivala staž u novogradiškom Muzeju otvorila nam je oči. Zatražili smo i mišljenje Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu, koji je potvrdio indicije o utvrdi templara/Ivanovaca. HZZ-u smo prijavili projekt očuvanja kulturne baštine, zaposlili smo 20 ljudi na javnim radovima i sada smo već pred novim projektom, kaže Pavo Klarić, načelnik Općine Gornji Bogićevci.
Ukoliko dvije općine - Gornji Bogićevci i Okučani - postignu dogovor, oba lokaliteta mogla bi se povezati šetnicom, povijesne utvrde bi se mogle rekonstruirati, a sve zajedno moglo bi rezultirati procvatom turizma.
- Ministarstvo kulture zna za ovaj projekt, ali već godinama kronično nema novca. Dvije općine bi mogle zajedno ići prema EU fondovima, ja vidim razvoj dobre turističke destinacije, kaže načelnik Klarić.
Templari dolaze u Hrvatsku i srednjevjekovnu Slavoniju u drugoj polovici 12. st. i ubrzo dobivaju naziv "božjaci", a negdje i "bogićevci" koje mnogi danas povezuju s imenom naselja Gornji Bogićevci.
Već 1163. godine grad Bela kod Varaždina u vlasti je templara, a 1169. sjedište im je bilo u Vrani gdje su od pape dobili samostan sv. Grgura. U Senju, Zagrebu, Božjakovini, Našicama, Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuće-podružnice i ogromne posjede, tako da su bili gospodari cijelih županija. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politički život na tim područjima, ali su i dolazili u sukob s plemstvom i pukom. Nakon njihovog ukidanja 1312.g. Papa dodjeljuje njihove posjede Ivanovcima koji su zatim uspostavili Vranski priorat.
