Iako se između kršćanske Korizme i islamskog Ramazana može povući izvjesna paralela, neusporediva je strogost korizmenog i Ramazanskog posta koji je treći temelj islama. Naime, svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska Sunca. .

Svi dani Ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i Poslanikovi, a. s., hadisi koji govore o značaju i vrijednosti Ramazana, ibadeta u njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni.

„Tko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio." 

Za oprost malih grijeha

Uz post se neodvojivo veže i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: „Tko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio." (Mutefekun alejhi)

Ramazanski post završava Ramazanskim Bajramom koji nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana.

U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe. U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: „Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije." (Muslim)

Također, u vrijeme Ramazanskog Bajrama, izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, osim onih čije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.

Temelj za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: „Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Hibban).

Muslimani Bošnjaci u Bosni i Hercegovini treći dan ovogodišnjeg Ramazanskog Bajrama (11. srpnja) obilježavaju kao Dan šehida - Dan Srebrenice.

Dan šehida - Dan Srebrenice

Muslimani Bošnjaci u Bosni i Hercegovini treći dan ovogodišnjeg Ramazanskog Bajrama (11. srpnja) obilježavaju kao Dan šehida - Dan Srebrenice. Sjećanje je to na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.

Zanimljivo je kako onaj tko redovito posti 36 godina, postio je Ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima. To stoga što mjesec Ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od Sunčeve godine, pa se tako Ramazan svake godine pomiče za deset dana.

(Prema više izvora)