DRAGALIĆ - 'Naš divan' naziv je Zavičajnog rječnika Jazavice, Roždanika i ostalih mjesta zapadne Slavonije, autora Mije Gašparovića, poljoprivrednog savjetnika u mirovini, koji je uz svoj profesionalni rad s poljoprivrednicima, proteklih 15-ak godina bilježio i riječi svoga zavičaja, rodnog sela Jazavice i susjednog sela Roždanika u bivšoj općini Novska.

Uz sva materijalna dobra i usprkos svakodnevnim životnim tegobama, koje tako često opstojnost znače, svaki narod, svaki kraj i svako selo gordo se prepoznaje po jeziku.

Domaćin promocije bila je Općina Dragalić, a promociju je vodioMato Višić, direktor Radio Bljeska, koji je i izdavač rječnika. Suizdavač je tiskara „Arca" Nova Gradiška, redaktor dr. sc. Jozo Marević, autorov profesor iz novljanske Gimnazije, recenzenti prof. dr. sc. Ante Bežen i Ante Selak,dugogodišnji profesori na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te prof. Ante Juretić. Rječnik je tiskan u nakladi od 500 primjeraka, a tiskanje  su financijski pomogli: Brodsko-posavska županija i općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Vrbje.

Namjera je autora bila, i,  kako je rekao, sveta dužnost, oteti od zaborava jezik svojih pradjedova i sačuvati ga za buduća pokoljenja, jer su nam ga preci ostavili kao nešto najvrjednije i najsvetije.

- Kriterij odabira riječi, nema neki jezikoslovni istraživački poticaj, nego je to samo pokušaj očuvanja autohtonog jezika, a tom očuvanju je zaprijetila nadiruća i razarajuća globalizacija. Ona je razarajuća samo onda kada se tome prepustimo. Uz sva materijalna dobra i usprkos svakodnevnim životnim tegobama, koje tako često opstojnost znače, svaki narod, svaki kraj i svako selo gordo se prepoznaje po jeziku. Popisujući riječi, pojmove, izreke, s tugom sam se sjetio mnogih dragih sumještana i rođaka koji su ih izgovarali u prošlom stoljeću, pretprošlom i davno prije. Morao sam to učiniti zbog njih, ali još više zbog mladog naraštaja, jer se mnogi pojmovi iz seoskog života i gospodarstva, zbog tehničkog napretka više ne koriste, pa neka naši potomci sada i ubuduće imaju ukoričenu uspomenu na „divan" svojih predaka. Konačno: neka rječnik bude spomenik svim majkama koje su nas naučile govoriti tim i takvim jezikom - naglasio je, među ostalim, autor Mijo Gašparović.

Rječnik je stvaran po zahtjevnim jezičnim normama i sadržava, uz ostale leksikografske normative, etimološke eksplikacije, usporednice, komparativne lingvističke predloške i obuhvaća približno 3.500 jezičnih jedinica. Potvrdio je to predstavljajući Rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević, koji je kao stručnjak sugerirao autoru da se rječnik obvezno treba akcentuirati, navesti gramatički status i opsežnije objasniti porijeklo riječi, a na autorovu zamolbu to je i učinio.

- Autor želi da taj jezik ne ostane  jezik prošlosti, nego da bude i jezik budućnosti. Da se mladi naraštaji sjećaju viceva, priča, čijanja i prela, odnosno djedovskog jezika, kojim su bila začinjena ta događanja. Ali sastaviti ovakav Zavičajni rječnik nije bilo ni malo lako. Bijaše to izazov. Trebao je ispitati i provjeriti porijeklo svakog pojma i usporediti ga s drugim europskim jezicima. Budući da jezik živi s čovjekom, da se razvija i mijenja, valjalo je dodatno osluškivati svakodnevni živi govor, sustavno i adekvatno obraditi i koncipirati sve pojmove onako kako oni stvarno žive u jeziku naših ljudi, govornika toga jezika. Ali i komparirati  sve pojmove s onim službenima baš onako kako su usustavljeni u hrvatski kodus. Upravo zbog toga korisnici će u rječniku naći pregršt zanimljivosti. Ovakav rječnik sazdan na životnoj empiriji zaista je kulturno blago ovoga zapadnog slavonskog kraja, napose Jazavice i Roždanika - istaknuo je predstavljajući rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević.

U zaključku recenzije prof. dr. znanosti Ante Bežena navedeno je  kako je Zavičajni rječnik Jazavice i Roždanika znalački sastavljen te svojim pristupom obradi zavičajnih riječi zadovoljava recentne standarde ovakvih rječnika, a na mnogo mjesta ih i proširuje, odnosno nadmašuje. Osobita mu je kvaliteta iscrpno objašnjavanje pojedinih riječi iznošenjem njihove opširne etimologije, proširenosti inačica te potvrda u lokalnom govoru i anegdotama. Time rječnik osim leksikografskog dobiva i šire etnografsko značenje i vrijednost.

Da je riječ o vrijednom djelu potvrđuje i poziv za promociju Rječnika, a koji je autoru stigao iz Hrvatskog kulturnog društva „Napredak" iz Zagreba.

Ukratko o Miji Gašparoviću
Rođen je 10. srpnja 1950. godine u selu Jazavica kod Novske u zapadnoj Slavoniji. Gimnaziju je završio u Novskoj, diplomirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij iz ekonomike poljoprivrede i obranio magistarski rad „Utjecaj komasacije zemljišta na troškove transporta".
U 40. godina radnog staža obavljao je razne poslove u poduzećima i ustanovama. Na području bivše općine Novska radio je 22 godine. Na području Brodsko-posavske županije (općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okulani, Stara Gradiška) u poljoprivrednom savjetodavstvu radio je 18. godina; napisao brošure:Organsko-biološko peradarstvo, Priručnik za vođenje obiteljskih gospodarstava, Organsko-biološko gospodarenje, Uzgoj bukovača, Ribogojstvo u obiteljskim gospodarstvima. Za radio-postaju „Bljesak" Okučani nekoliko godina uređivao i vodio emisiju za selo i poljoprivredu te, po potrebi, pripremao priloge punih 18. godina.