Kao što je najavljeno, donosimo četvrti dio znanstvenog rada ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' autora Mladena Baraća, prof., znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. (SBplus.hr)
Rad analizira tekstove vanjskopolitičke rubrike slavonskobrodskog tjednika Brodski list u razdoblju 1947. – 1949., u kontekstu početne etape hladnoratovskog sukoba, koji su predvodile svjetske supersile Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez. Uz ovu analizu, rad rekonstruira propagandni rad tadašnjeg novinstva, čiji je vjerodostojan primjer i pisanje Brodskog lista, koji se nalazio pod okriljem slavonskobrodske gradske organizacije Narodne fronte.
Sovjetski Savez–od posvemašnjeg uzora do početka odmaka (II)
Federativna Narodna Republika Jugoslavija, koja je pripadala komunističkom bloku zemalja, revnosno je, čak i nakon za nju osuđujuće Rezolucije Informbiroa 1948., naglašavala svoju neupitnu marksističku orijentaciju. Sukob i razlaz sa SSSR-om, koji je uslijedio nakon Rezolucije Informbiroa, na stranicama BL-a oskudno je popraćen, a rijetki članci isprva su prešućivali ili posve minorizirali težinu sukoba. Dakle, primjetno je kako, tijekom druge polovice 1948., tekstovi iz brodskog tjednika sa sovjetskom tematikom ne gube dotadašnju fizionomiju. Donošenje Rezolucije Informbiroa na stranicama ovog lista je prešućeno, pa su se prvi komentari ovog događaja mogli pročitati tek u drugoj polovici srpnja 1948., kada se odvijao V. kongres KPJ.
Rezolucija Informbiroa ("Rezolucija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije”) donesena je na sastanku partija Kominforma u Bukureštu 28. lipnja 1948. Glavni zaključci odluke predstavljali su teške optužbe na račun Tita i vrhuške KPJ, počevši od ocjene kako je KPJ pošla putem odcjepljenja od jedinstvene socijalističke fronte te izdaje interesa solidarnosti radnog naroda prelaskom na pozicije nacionalizma, čime se isključila iz "porodice bratskih komunističkih partija”. Rezolucija je završavala pozivom članovima KPJ za svrgavanje aktualnog Centralnog komiteta (CK) te imenovanje novog partijskog rukovodstva koje će vratiti KPJ u redove internacionalne komunističke fronte. Već idućeg dana, glavni organ KPJ list Borba je u nekoliko stotina tisuća primjeraka objavila Rezoluciju Informbiroa, ali i odgovor CK KPJ na iznesene optužbe. Dramatični obrat u odnosima sa SSSR-om i komunističkim blokom zemalja, naveo je CK KPJ na sazivanje V. kongresa KPJ.
Brođani osudili klevete protiv partije, CK-a i Tita iz zemalja ''narodne demokracije''
Odbacivanje zaključaka Rezolucije kao neosnovanih kleveta na ovom kongresu nije podrazumijevalo trenutačni antistaljinistički zaokret u jugoslavenskim medijima, već je odgovor uslijedio u medijskom fokusiranju na unutrašnje procese socijalističkog preobražaja države. U razdoblju od lipnja do rujna 1948. BL nije objavljivao vijesti iz svijeta, već je povremeno objavljivao vijesti o masovnim protestnim mitinzima koji su se održavali, među ostalim i u Slavonskom Brodu, protiv Rezolucije Informbiroa. Ovo je bio jedan od pokazatelja početka međunarodne izolacije Jugoslavije, ali i početne zbunjenosti jugoslavenskih vlasti uslijed zahuktavanja sukoba sa SSSR-om.
Tako je kolektiv brodskog poduzeća "Slavonski partizan” održao početkom rujna 1948. protestni skup, na kojemu su radnici osudili klevete uperene protiv Partije, CK-a i Tita, napomenuvši kako će još "više pojačati rad na ideološkom uzdizanju naših članova sindikata učeći se iz djela Marxa, Engelsa, Lenjina i Staljina, učeći se iz naše borbe, još ćemo se čvršće zbiti oko naše Partije i druga Tita”. Sličan prosvjed održan je nešto poslije na središnjem gradskom trgu, na kojemu je prisutnima pročitana rezolucija CK KPJ, koju je okupljena masa "oduševljeno pozdravila”, a od strane lokalnih partijskih rukovodioca i predstavnika brodskih omladinskih radnih brigada osuđena je "klevetnička kampanja” koja je stizala iz zemalja "narodne demokracije”.
Radnici kolektiv Slavonski partizan: ''...pojačati rad na ideološkom uzdizanju naših članova sindikata učeći se iz djela Marxa, Engelsa, Lenjina i Staljina...''
U ovom razdoblju, na stranicama BL-a prkosno dominiraju isključivo gospodarske teme, s jasnom porukom potpore izgradnji socijalizma u Jugoslaviji, u kojoj trebaju sudjelovati svi "pošteni trudbenici”. Tek je koncem listopada 1948. objavljen članak koji se doticao međunarodne tematike. Naime, iz sovjetskog lista Literaturnaja gazzeta prenesen je članak u kojemu je žestoko napadnuta američka organizacija "Pokret svjetskih federalista”, koja se zalagala za transformaciju Organizacije ujedinjenih naroda (OUN) u "svjetsku vladu”. No, prema tumačenju autora, njihov stvarni cilj bila je uspostava "američke imperijalističke hegemonije” u čitavom svijetu, u čiju svrhu preuzimaju i ulogu "potpaljivača rata” zbog poziva da se stvaranje "svjetske vlade” izvrši bez dozvole i sudjelovanja SSSR-a.
Krajem 1948. izostale čestitke Brođana za Staljinov 69. rođendan
Ovakvi tekstovi ukazivali su na praksu koja se pojavila u Jugoslaviji nedugo nakon Rezolucije Informbiroa, a koja se odnosila na pojačavanje ideološko-propagandnog rada i ustaljene frazeologije, s ciljem dokazivanja konkretnih pomaka u marksističkoj preobrazbi društva i ustrajanja na čvrstim antizapadnjačkim pozicijama. Ideološki rad nastavio se i kroz propagiranje aktivnosti Narodne fronte i raznih radničkih akcija, poput prikupljanja novčane pomoći za francuske rudare štrajkaše početkom listopada 1948. godine.
U pretposljednjem broju BL-a za 1948. objavljen je članak u povodu Staljinova 69. rođendana na naslovnoj stranici, odnosno, ulomak Molotovljeva govora iz 1945. prigodom obilježavanja 28. godišnjice Oktobarske revolucije. Ovoga puta izostale su čestitke građana Slavonskog Broda, već su pozdravi i izvješća o javnim proslavama bili posvećeni događajima u Jugoslaviji, poput obilježavanja Dana Jugoslavenske armije ili održavanja zajedničkog kongresa Saveza komunističke omladine Jugoslavije i Narodne omladine. U ovim pozdravima i čestitkama i dalje su se nalazili afirmirajući sadržaji o SSSR-u, sovjetskoj omladini, ali u zamjetno manjem obimu i glorificirajućoj rječitosti negoli prethodne godine. Ujedno, vijesti iz SSSR-a u prvoj polovici 1949. bile su i dalje gotovo isključivo posvećene gospodarstvu.
Pojačavanje zastupljenosti tematike kolhoza bilo je pod utjecajem sovjetske kritike o ideološkom skretanju KPJ i njezinoj popustljivosti prema ostacima kapitalizma, odnosno, poradi dokazivanja intenzivnog provođenja agrarne kolektivizacije u Jugoslaviji. Naglašavani su dobri životni uvjeti kolhoznika, kojima je rad u kolhozu omogućio kvalitetan život kakav prije nisu mogli ni zamisliti. Uz ostvarene radne rezultate i prinose, posebno se izdvajalo educiranje kolhoznika te ulaganje u njihovu razonodu. Isticani su stalni napreci ukupne sovjetske poljoprivrede (poput širenja žitorodnih površina), uz najavljivanje novih velikih pothvata i planova koje je sovjetsko seljaštvo primilo "kao svoj borbeni plan”. Gotovo egzotično Brođanima su mogle zvučati informacije o postignutim rezultatima kolhoza, sovhoza i "mašinsko-traktorskih stanica” na sovjetskom otoku Južni Sahalin.
''Protiv kleveta i laži'' ili o antijugoslavenskom djelovanju potpisnica Rezolucije Informbiroa
Znakovito, u prvim mjesecima 1949. u vanjskopolitičkoj rubrici BL-a i dalje izostaju vijesti iz ostatka svijeta, a jedino se plasiraju vijesti iz SSSR-a. Dominiraju vijesti sovjetske novinske agencije SIB, koje pišu o angažmanu sovjetske seljačke omladine u borbi protiv suše te njihovu prilogu za pošumljavanje. Prilog tome bile su i vijesti o uspjesima sovjetskog stočarstva, gdje se navodi kako je tempo obnove stočnog fonda "znatno brži nego u kapitalističkim zemljama”.
BL je zabilježio reakcije frontovskih organizacija o "čudovišnoj Rezoluciji Informbiroa”, u povodu prvosvibanjskog Praznika rada te su tom prigodom oštro osudili "neprijateljske napadaje nekih rukovodioca zemalja narodne demokracije i SSSR-a”.
Početkom svibnja 1949., BL je zabilježio reakcije frontovskih organizacija o "čudovišnoj Rezoluciji Informbiroa”, u povodu prvosvibanjskog Praznika rada te su tom prigodom oštro osudili "neprijateljske napadaje nekih rukovodioca zemalja narodne demokracije i SSSR-a”. Koncem svibnja i tijekom lipnja 1949. vanjskopolitička rubrika iščezava, a zamjenjuju je tekstovi usmjereni promicanju snage socijalizma u Jugoslaviji, kao i izrazi lojalnosti prema KPJ i Josipu Brozu, uz osudu klevetnika rada jugoslavenske Partije i republičkog rukovodstva.
Sredinom srpnja 1949., u BL-u se pojavljuje povremena rubrika "Protiv kleveta i laži”. U ovoj rubrici objavljivani su informativni tekstovi s namjerom raskrinkavanja antijugoslavenskog djelovanja zemalja potpisnica Rezolucije Informbiroa. U rubrici se, osim opovrgavanja antijugoslavenske propagandne djelatnosti, objavljuju i informacije o navodnom nezadovoljstvu radnika u zemljama socijalističkog tabora zbog odluka Rezolucije Informbiroa i osude Jugoslavije i Titova režima. BL je u ovoj rubrici uglavnom prenosio vijesti iz jugoslavenskih listova poput Borbe, Pobjede i Nove Makedonije.
Donošenje Pariške odluke, kojom su koruški Slovenci ostali unutar granica Austrije, uz dozvolu SSSR-a, izazvala je burne reakcije jugoslavenskih vlasti koje su ovaj potez iskoristile za daljnje zaoštravanje odnosa sa SSSR-om. Kritike koje su uputili, ne samo državni, već i lokalni brodski partijski dužnosnici, svojom oštrinom više su bile usmjerene osudi politike SSSR-a i ostalih zemalja potpisnica Rezolucije Informbiroa, negoli kritici Austrije i politike zapadnih sila.
Shodno povećavanju animoziteta prema sovjetskoj vanjskoj politici, brodski tjednik nije propustio naglasiti, doduše, u sažetom i ne sasvim definiranom kontekstu, početke međunarodne podrške Jugoslaviji u sukobu sa SSSR-om i komunističkim taborom zemalja. Tako je prenesena vijest agencije Tanjug o odjeku jugoslavenskog prijedloga, na zasjedanju Generalne skupštine OUN-a, za usvajanje "Deklaracije o pravima i dužnostima država” koja bi malim državama jamčila zaštitu njihova suvereniteta, pravo svakom narodu na samoodređenje te pravo državama na potporu OUN-a u slučaju agresije pokrenute na njih, bez pritisaka ili miješanja velikih sila i političko-vojnih blokova.
U članku se navodi kako su američki (New York Times, New York Herald Tribune), engleski (Times), talijanski (Momento sera), francuski (Aube, France Tireur, Combat) i austrijski listovi (Wiener Zeitung, Die Presse, Arbeiter Zeitung) pozitivno prihvatili i opširno objavili jugoslavenski prijedlog, naglasivši položaj Jugoslavije u aktualnom sukobu s Informbiroom, ali i osuđujući sadržaj predložene deklaracije prema politici Atlantskog pakta. Informbiroovske tiskovine prešutjele su prijedlog jugoslavenske delegacije, prema mišljenju autoru članka, zbog "nedostatka smjelosti”, ne propustivši naglasiti kako se delegat SSSR-a protivio stavljanju ovog prijedloga na dnevni red Generalne skupštine, navevši kao razlog da ovo pitanje "još nije sazrelo”.
Na koncu, zastupljena sovjetska tematika na stranicama BL-a u razdoblju od 1947. do 1949. dokazuje sveopću promjenu diskursa jugoslavenskog novinstva koje, osim antikapitalističkog, nakon Titova razlaza sa Staljinom, postupno dobiva i dodatno antistaljinističko obilježje.
Sutra slijedi peti nastavak pod nazivom Zemlje "narodne demokracije” – zrcalo jugoslavenskog odnosa sa SSSR-om.
