Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Gradska knjižnica Slavonski Brod organizatori su dvodnevnog (Slavonski Brod, 23.-24.10.2014.) međunarodnog znanstvenog skupa ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''.

Život i djelo Franza Vaničeka

Prva je život i djelo Franza (Františeka, Franje) Vaničeka (Waltersdorf/Valtéřovice u Češkoj, 1809. – Osijek, 1894.). Povod organizaciji simpozija jest 120. obljetnica Vaničekove smrti. Najveći dio radnog vijeka Vaniček je proveo kao profesor, prefekt i ravnatelj na Gimnaziji u Vinkovcima. Upamćen je kao revan germanizator i promicatelj habsburškog kulta. Uz profesorski rad objavljivao je mnogobrojne stručne članke u časopisima i novinama na njemačkom jeziku.

Nakon umirovljenja 1869. živio je s obitelji u Andrijevcima i Osijeku. Tada je po narudžbi državnih vlasti u razmjerno kratkom roku napisao pionirsko djelo, sintezu povijesti habsburške Vojne krajine u četiri opsežna sveska, naslovljenu Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft (Beč, 1875).

Za potrebe istraživanja stavljeni su mu na raspolaganje austrijski ratni arhivi, koje je temeljito proučio. Vaničekova povijest obuhvaća razdoblje od začetaka habsburškoga vojnokrajiškog sustava u prvoj polovici 16. stoljeća do potpunog razvojačenja Vojne krajine 1873. U tome "prvom djelu svoje vrste” sabrano je mnoštvo podataka koji su kasnijim povjesničarima služili kao polazište za daljnja istraživanja vojnokrajiške povijesti.

Vojnokrajiška historiografija

U tom sklopu nastojat će se prije svega ponuditi pregled i bilanca dosadašnjih istraživanja povijesti Vojne krajine (Vojna granica, lat. Confinium militare, njem. Militärgrenze, mađ. Katonai Határőrvidék, rum. Graniţă militară), to jest na osobit način organiziranog habsburškog obrambenog pojasa prema Osmanskom Carstvu koji je u 16. i 17. stoljeću bio ograničen na hrvatsko-slavonska područja od Kvarnera do Drave, a u 18. je stoljeću proširen daleko prema istoku, na dijelove oslobođene donje Slavonije, Srijema, Banata i Erdelja, za kraće vrijeme i Potisja i Pomorišja.

Izlaganja na skupu ocijenit će važnije autore i djela posvećena vojnokrajiškoj povijesti, nastala od sredine 19. stoljeća do danas. Nastojat će se razmotriti ključni problemi iz te povijesti, dosad primjenjivani pristupi i ostvareni rezultati, kao i smjerovi budućih istraživanja. Napokon, proučavanje povijesti Vojne krajine promotrit će se i u komparativnom kontekstu, kao specifičan slučaj koji je moguće smjestiti u sklop interdisciplinarnih istraživanja za koja su u novije vrijeme usvojeni okvirni termini "border studies” i "frontier studies”.