Radića i Jelačića u novčanicima bi uskoro mogli zamijeniti motivi arhitekture. Eventualna konverzija kune u euro – građane asocira na onu posljednju iz dinara u kune, a tu ne pamte po dobrom! - piše net.hr.

"Najprije se moraju riješiti svi repovi banaka, moramo vidjeti što će biti s kaznenim prijavama protiv banaka, što će biti s prekršajnim prijavama, moramo im naplatiti kazne, 9 do 25 milijardi kuna, moramo obeštetiti sve dužnike zbog mapinuliranja kamatnim stopama, moramo pričekati da se riješi slučaj franak do kraja”, jasan je Aleksić.

Slovakinja Aleksandra, koja je zbog ljubavi preselila u Hrvatsku, dobro se sjeća kako je konverzija izgledala u Bratislavi. Jer 2009. kad je krunu zamijenio euro – radila je u banci.

"Sve je poskupilo! Ozbiljno, cijene su otišle gore, neće vam ništa koštati ne znam 73 centa, onda se baci 80 ili euro”, opisuje Aleksandra za RTL.

Premijer podsjeća – euro smo prihvatili pristupanjem u Europsku uniju!

Javni dug 25 psto veći od traženoga

"Na nama je da ispunimo kriterije za članstvo u eurozoni, očekujemo da ćemo se u mandatu ove Vlade približiti ispunjavanju tih kriterija u dogovoru s HNB-om od koje očekujemo temeljite analize. Nastojat ćemo da se približimo ispunjavanju kriterija za ulazak i usvajanje eura”, kaže Andrej Plenković.

Usvajanju eura prethodi ulazak u takozvani tečajni mehanizam i zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. Od kandidata za euro – očekuje se stabilnost cijena mjerena stopom infalcije, stabilnost tečaja kune i eura, prate se dugoročne kamatne stope na obveznice, deficit i javni dug.

Kriterij deficita u ovom bismo trenutku ispunili, ali javni dug je za čak 25 posto veći od onog što se traži.

"Smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u je ključan zadatak jer bi ga u ovoj i u 2018. godini trebalo početi značajnije smanjivati. No, potrebno je znati da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i vjerodostojnom brzinom smanjivati udjel javnog duga u BDP-u”, objašnjavaju iz HNB-a.

Profesor na Ekonomskom fakutetu i saborski zastupnik Ivan Lovrinović smatra da je ponovno aktualiziranje pitanja eura – spin guvernera kojim želi odvratiti pozornost od Zakona o HNB-u.

Tvrdi – o euru je prerano govoriti, a projekt eura je uostalom dodaje u velikoj krizi.

"Eurozonu su ugrozile neke zemlje kao što je Grčka, Španjolska, Portugal, sad i Italija i tamo ima već nekoliko bolesnika koji ugrožavaju projekt eura, i mislim da još jedan bolesnik koji je u ekonomskom smislu Hrvatska, dodatno bi ugrozio sam projekt euro”, uvjerava Lovrinović.

Goran Aleksić pak upozorava – prije ulaska u eurozonu – treba riješiti pitanje jednog od ključnih dionika konverzije – banke!

"Najprije se moraju riješiti svi repovi banaka, moramo vidjeti što će biti s kaznenim prijavama protiv banaka, što će biti s prekršajnim prijavama, moramo im naplatiti kazne, 9 do 25 milijardi kuna, moramo obeštetiti sve dužnike zbog mapinuliranja kamatnim stopama, moramo pričekati da se riješi slučaj franak do kraja”, jasan je Aleksić.

U HNB-u računaju prije uvođenja eura – iduće dvije godine trebalo bi smanjivati javni dug, a potom u još naredne dvije godine zadovoljiti kriterije. U posljednjoj koja je prihvatila euro – Litvi – proces uvođenja trajao je 10 godina.

O ovoj temi je u Direktu RTL-a govorio  jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomskih analitičara Velimir Šonje.

"Smanjenje deficita i javnog duga tek je preduvjet da bi se počeli razgovori o uvođenju eura. Tada se ulazi u svojevrsnu čekaonicu u kojoj se može biti dugi niz godina. U tom se razdoblju strogo prati zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. I u cijelom tom razdoblju javni dug mora stalno padati, Tek na kraju tog puta je euro”, kaže Šonje i prognoziora koiko bi taj put za Hrvatsku mogao trajati.

"U najpozitivnijem scenariju to je 5 do 6 godina.”

Kamate na kredite 1 posto niže

Šonje je prokomentirao i strahovanja građana od vala poskupljenja u slučaju uvođenja eura.

"Ne možemo govoriti o valu poskupljenja. Kad ste u eurozoni veća je disciplina cijena. Naravno da će biti onih koji će u trenutku zamjene valuta biti skloni povećanju cijena, no tu onda moraju profunkcionirati ostali mehanizmi kontrole i zaštite.”

Građane, dakako, zanimaju i kamate na kredite u slučaju ulaska u eurozonu.

"Zemlje u eurozoni plaćaju oko 1 posto niže kamate, a to je onda manji trošak za državu, ali i za tvrtke i građane”, kaže Šonje.

Šonje tvrdi i da nema mjesta strahu od raspada eurozone, čak i kada bi je Grčka i još neke zemlje odlučile napustiti.

"Da se eurozona i raspadne – je li bolje u tom trenutku biti u klubu s Njemačkom, Austrijom, Slovenijom ili na periferiji s, primjerice, Grčkom? Ali eurozona se neće raspasti, nema bojazni od toga”, zaključuje Šonje.