Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 17 - EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA
Članice Europske unije čine Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Osim toga, obveza je svih država članica smatrati ekonomsku politiku zajedničkim interesom i stalno međusobno koordinirati nacionalne ekonomske politike, kao i ostvariti uravnoteženi nacionalni proračun. Usklađivanje ekonomskih politika podrazumijeva i zajedničko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta, osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline na globalnoj razini.
Euro je u gotovinskom obliku uveden prije devet godina te se potvrdio kao snažna i stabilna valuta – uz američki dolar vodeća je međunarodna valuta u globalnoj ekonomiji. Zajednička valuta postala je simbol Europske unije, a za građane eurozone to je jedan od najvažnijih rezultata europske integracije. Jedinstvena monetarna politika, koja podrazumijeva zajedničku valutu, pridonijela je smanjenju prosječne stope inflacije i inflatornih očekivanja u dugom roku, potakla je daljnju integraciju tržišta, dodatno ubrzala integraciju financijskog tržišta te time omogućila relativno sniženje kamatnih stopa. Za zajedničku monetarnu politiku zadužena je Europska središnja banka (ESB) sa sjedištem u Frankfurtu, zajedno s nacionalnim središnjim bankama država članica eurozone. Cilj ESB-a je održavanje stabilnosti cijena koja se definira kao prosječna godišnja stopa inflacije niža od, ali blizu 2%. Države koje se koriste zajedničkom valutom eurom, čine eurozonu, a trenutačno je 17 država članica eurozone. Od starih članica to su: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija, Finska, Irska, Španjolska, Portugal i Grčka, dok euro nije uveden u Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj. Od novih članica Unije dosad su euro uvele Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka i Estonija. Važno je naglasiti da uvođenje eura ne slijedi automatski pristupanjem Europskoj uniji.
Uvođenju eura kao nacionalne valute prethodi, naime, zadovoljavanje jasno određenih kriterija postavljenih Ugovorom iz Maastrichta. Radi se o sljedećim uvjetima: stopa inflacije ne viša od prosjeka triju zemalja Europske unije s najnižom inflacijom uvećanog za 1,5 postotnih bodova, manjak proračuna opće države ne viši od 3% BDPa, javni dug ne viši od 60% BDP-a; sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) tijekom najmanje dvije godine bez značajnih oscilacija tečaja nacionalne valute prema euru, dugoročna kamatna stopa ne viša od prosjeka triju zemalja članica Unije s najnižom inflacijom uvećanom za 2 postotna boda.
Promjene za Hrvatsku - Europski sustav središnjih banaka Kad Hrvatska postane članicom Europske unije, Hrvatska narodna banka (HNB) postat će dio Europskog sustava središnjih banaka, koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne banke svih država članica, ali će i dalje provoditi samostalnu monetarnu politiku, a njezin primarni cilj – održavanje stabilnosti cijena – ostat će nepromijenjen. Za uspješno funkcioniranje Ekonomske i monetarne unije ključna je neovisnost Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka. Istovrsna neovisnost je niz godina svojstvena i Hrvatskoj narodnoj banci, koja je u potpunosti samostalna i neovisna u svom radu što doprinosi ostvarenju njezinog primarnog cilja. Hrvatska će biti obvezna voditi fiskalnu politiku u skladu s načelima i pravilima koja se primjenjuju u Europskoj uniji; izvještavat će o stanju proračunskog deficita i javnog duga, te će sudjelovati u višestranom nadzoru javnih financija zemalja članica Unije i koordinaciji ekonomskih politika. Kada budu ispunjeni kriteriji za uvođenje eura, HNB će provoditi zajedničku monetarnu politiku zajedno s ESB-om i ostalim središnjim bankama eurozone. Taj korak podrazumijeva i uvođenje eura kao nacionalne valute.
Uvođenje eura Može se očekivati da će koristi od pozitivnih učinaka europske Ekonomske i monetarne unije imati i Hrvatska, napose nakon što uvede euro. Budući da Hrvatska već ostvaruje više od 60% vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama Europske unije, samo pristupanje Europskoj uniji, a posebno kasnije uvođenje eura, olakšat će poslovanje našim poduzećima. Uvođenjem eura nestat će troškovi konverzije valute, olakšat će se usporedba cijena na tržištu, a to će pozitivno utjecati na razvoj konkurencije. Posebno važna korist uvođenja eura u Hrvatskoj je eliminacija valutnog rizika, koji je vrlo izražen i svojstven hrvatskom gospodarstvu. To će pak značajno pridonijeti ukupnoj makrofinancijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, omogućiti bržu konvergenciju kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u zemljama eurozone te potaknuti dinamičniji gospodarski rast.