CLUJ NAPOCA - O gradu najviše govore, ali najbolje mogu i kazivati, upravo ljudi koji u njemu žive. Srce Transilvanije, rumunjski grad Cluj Napoca, Hrvatima prilično nepoznat, kroz djeliće svoje životne priče, novinarki portala SBplus, predstavile su tri djevojke u ranim dvadesetima. Jedna je u Cluju rođena i odrasla, druga je u njega iz manjeg grada doselila još kao srednjoškolka, a trećoj je on značio bijeg iz ruralne sredine te odlazak na fakultet.

- Dok sam išla u srednju školu, grad je još uvijek bio u razvoju, ali sada je u njega doselilo puno ljudi. Posljednje četiri godine puno je studenata doselilo zbog najboljeg sveučilišta u zemlji, prvenstveno, radi izvanrednih rezultata tehničko-informatičkih studija, kao i studija medicine koji je trenutno broj jedan u Rumunjskoj. Ovo je sada pametan grad, ali i grad kojeg maturanti najradije biraju kao destinaciju u kojoj će studirati, iako se radi tek o trećem najvećem gradu ove zemlje. Mladi su oživjeli grad, zbog njih on ne miruje niti noću. Festival Untold postao je planetarno popularan, a počeo je kao način zadržavanja studenata u gradu i tijekom ljetnih praznika. - za SBplus kazala je studentica Ana Tiboc kojoj je Cluj rodni grad, naglasivši kako su čitave gradske četvrti s kompletnom infrastrukturom niknule posljednjih godina. U industrijsko-gospodarskoj zoni na obroncima koji okružuju grad, smjestio se i CREIC - Inovacijski park Cluj, u kojemu je sagrađena zgrada slične namijene kao ona čija je gradnja najavljena na Bjelišu u Slavonskom Brodu. Ova je, ipak, dvostruko veća te se u njoj nalazi 5000 kvadrata multifunkcionalnih prostorija i ureda kojim će se moći služiti svi koji to požele, dakako, uz najavu, najam i ugovoreno korištenje.

Mladi u Cluju, ne bave se samo razbibrigom i zabavnim temama, nego su i informirani o svemu što se događa u njihovoj velikoj zemlji koju naseljava oko 19 milijuna stanovnika. Budući su novinari, posebice, usmjereni na borbu protiv nepravde.

- Najveća priča u posljednje vrijeme koja potresa Rumunjsku je ona o ilegalnoj sječi stabala i njihovoj, zapravo, krađi iz nacionalnih šuma. Riječ je o prijevari u koju je uključeno puno ljudi, ali uspijevaju podmititi one koje trebaju kako bi uspjeli zarađivati ilegalnom prodajom naših zajedničkih šuma. Jedan se istraživački novinar dohvatio priče, a policija ga je pokušavala spriječiti da to prijavi tako što je zaprijetila da će sam platiti troškove provjere i cijele istrage ne bude li istina to što govori. To je bilo stvarno jadno. No, ljudi su se, nakon snimanja dokumentarca o tome i njegove objave o aferi, sami pobunili i počeli su financirati borbu protiv uništavanja šuma. - za SBplus kazala je 20-godišnja Szilvia Fuleki iz transilvanijskog grada imena Uriu koja se u Cluj preselila iz u četrnaestoj godini radi srednjoškolskog obrazovanja, a tamo je upisala i fakultet novinarstva.

Spomenete li navedenu aferu bilo kojoj mladoj osobi u Cluju, rado će o njoj diskutirati.

- Netko ta stabla koja su ilegalno posječena kupuje. To su strane kompanije... austrijske, prvenstveno, a javna je tajna da veliki dio njih odlazi Ikei koja sve teže pronalazi sirovinu za svoje proizvode. No, kako se radi o obiteljskoj tvrtki s dobrom reputacijom, nitko ih ne želi povezivati s takvim pričama. Tako se vrtimo u krug. - kazala je Ana Maria Mocanu koja je u Cluj doselila s drugog kraja zemlje te je od rodnog mjesta dijeli oko 900 kilometara. Radi u Razvojnoj agenciji sjeverozapadne Transilvanije i namjerava ostati živjeti u Cluju.

Kada je u pitanju ljubav prema 'lokalnom', Cluj je obožavani grad koji je posljednjih godina doslovno procvjetao. Osim službenih 350 tisuća stanovnika, nagađa se da ga naseljava jednako toliko mladih koji su u njega (zasad) privremeno doselili radi studiranja. Za njih se on ne može mjeriti ni s čim drugim.

- Dolazim iz male sredine i Cluj je grad mojih snova. Mislim da život u njemu pruža bezbroj mogućnosti. Ljudi su ovdje puno bolje informirani o onome što se oko njih događa te su uglavnom spremni pomoći. Zaustavite li nekoga i pitate za pomoć ili informaciju, uvijek će vam pružiti ono što mogu. Problem sa selima je što mnogi mladi odlaze na studije i, potom se, rijetko vraćaju natrag u ruralne krajeve. Prometna kultura u Cluju je dobra. Do fakulteta prelazim četiri zebre i ne moram dugo čekati kako bi me netko propustio kao pješaka. Gospodarenje otpadom je u povojima. Najprije je potrebno manje educirane naučiti što je recikliranje te kako pravilno odvajati različite vrste otpada. - za SBplus kazala je Iulia Muresan koja je iz grada imena Deva u Cluj došla studirati.

Pogledi na razlike između manjih i većih sredina u Rumunjskoj, prilično su čvrsti te je naglašena prevaga na stranu razvijenih gradova u odnosu na ruralne sredine koje, baš kao i u Hrvatskoj, zbog odlaska mladih koji se rijetko vraćaju natrag, polako izumiru.