Ohrabrujuća pozicija slavonskih županija prema relativnim vrijednostima ugovorenih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj u najvećoj se mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, čiji je cilj osigurati povlačenje oko 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do sada je, dodaju u HGK-u, ugovoreno oko 8,5 milijardi kuna, odnosno blizu 48 posto planiranog iznosa.
HRVATSKE su županije kumulativno ugovorile u 2017. i 2018. godini 41,66 mlijardi kuna (oko 5,5 mlrd. eura) EU sredstava, objavila je Hrvatska gospodarska komora u analizi "Županije i fondovi EU-a", piše Glas Slavonije.
Analizom podataka po županijama ugovorenim iznosom po stanovniku izrazito se ističe Dubrovačko-neretvanska županija, što je posljedica ugovaranja velikih projekata Pelješkog mosta i Zračne luke Dubrovnik. Detaljnijom analizom vidljiv je veliki nerazmjer u slučaju Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe "veže" samo oko 20 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU-a.
S druge strane, navode u HGK-u, potrebno je istaknuti svih pet slavonskih županija koje imaju gotovo dvostruko veći udjel u ugovorenim sredstvima fondova EU-a (20,4 %), nego što je njihov udjel u hrvatskom gospodarstvu (11,8 %). Dodatno, vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU-a u 2017. i 2018. dosegnula je 20,5 posto BDP-a Slavonije (u čak tri slavonske županije gotovo 29 %), dok je vrijednost na razini Hrvatske 11,9 %. Takva ohrabrujuća pozicija slavonskih županija prema relativnim vrijednostima ugovorenih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj u najvećoj se mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, čiji je cilj osigurati povlačenje oko 2,5 milijardi eura iz fondova EU-a isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do sada je, dodaju u HGK-u, ugovoreno oko 8,5 milijardi kuna, odnosno blizu 48 posto planiranog iznosa, a ocjenjujući dinamiku ugovaranja dobrom procjenjuju da će povlačenje sredstava fondova EU-a dati znatan doprinos dinamičnijem razvoju Slavonije koja je već zabilježila pomak nabolje i počela se osjetnije približavati prosjeku razvijenosti EU-a.
Dobri rezultati Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, odnosno dobra dinamika ugovaranja, a onda i povlačenja sredstava fondova EU-a dat će, tvrde u HGK-u, znatan doprinos dinamičnijem razvoju slabije razvijenih slavonskih županija i smanjivanju regionalnih razlika na razini Hrvatske i u idućim godinama. Već je u 2016., navode u zaključku analize HGK, zabilježeno ohrabrujuće poboljšanje u pokazatelju razvijenosti svih slavonskih županija. Naime, razina razvijenosti četiriju slavonskih županija bila je od 32 do 34 posto prosjeka EU-a u 2015. godini (Osječko-baranjske 47 %), da bi u 2016. godini sve županije zabilježile pomak nabolje: Osječko-baranjska se za 1,7 postotnih bodova približila prosjeku razvijenosti, Virovitičko-podravska za 1,6, Vukovarsko-srijemska za 1,4, Brodsko-posavska za 1,1 te Požeško-slavonska za 0,9 bodova.
