U Hrvatskoj se trenutno vodi više od tisuću predmeta protiv novinara i medija, objavljeno je u srijedu na okruglom stolu "Novinarstvo pred sudom", na kojem su brojni sudionici upozorili na česte građanske i kaznene postupke koji se radi zastrašivanja kritičnog novinarstva vode protiv medija.
Hrvatsko novinarsko društvo je poslalo upitnik o tužbama na adrese 90 medija, a odgovore je dobio od njih 18 protiv kojih se, uključujući i njihove novinare, trenutno vodi 1163 sudskih predmeta, piše poslovni dnevnik.
"Ako ste novinar kojeg tuži sudac jako teško ćete dobiti spor”, kazala je Lukić napomenuvši da su u slučajevima kad su suci tužitelji presude za duševne boli jako visoke.
Na meti tužitelja najčešće se nalaze izdanja Hanza medie i Styrie, a slijede Slobodna Dalmacija, Index, Nacional, Telegram, RTL, T-portal, Novosti, List Međimurje, Hina, Varaždinske vijesti, H-alter, Glas Slavonije, Tris, Media daily, Lider, pa čak i HND.
Posebno je zabrinjavajućim ocijenjeno to što je HRT, koji se financira javnim novcem i trebao bi promicati slobodu govora, zbog kritičkog pisanja o HRT-u pokrenuo 33 tužbe protiv vlastitih i drugih novinara, medija i HND-a, uz odštetni zahtjev od 2,17 milijuna kuna.
"Javni medij koji bi trebao štiti medijske slobode postao je glavni akter ušutkavanja novinara”, rekla je potpredsjednica HND-a Slavica Lukić.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko upozorio je da su veliki problem i odštetni zahtjevi s kojima se hrvatski mediji i novinari kontinuirano susreću od 1990-tih godina prošlog stoljeća.
Za stanje na HRT-u Zovko odgovornim smatra premijera Andreja Plenkovića jer tolerira takvo ponašanje. Od HRT-a traži da povuče sve tužbe protiv novinara i medija.
Glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez rekao je da su problem HRT-a prepoznali i europski stručnjaci.
Osim građansko-pravnih, postupci protiv novinara i medija vode se i zbog kaznene odgovornosti. Iako je broj takvih predmeta bitno manji, Lukić kaže kako je zabrinjavajuće da se kazneno goni 11 novinara, kao i saznanje da zbog profesionalnog rada možeš biti optužen za kazneno djelo.
"Ako ste novinar kojeg tuži sudac jako teško ćete dobiti spor”, kazala je Lukić napomenuvši da su u slučajevima kad su suci tužitelji presude za duševne boli jako visoke.
Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić podsjetio je da su od člana Državnog sudbenog vijeća izgubili spor zbog teksta u kojem je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja DSV nazvao izvorom korupcije. Iako u tom intervjuu nije spomenut niti jedan član DSV-a, Neven Cambj ih je tužio jer se osjetio prozvanim, "zbog čega nije mogao spavati".
Novinar Indexa Ilko Ćimić svrstao je tužbe protiv novinara u tri osnovna tipa - prijetnja tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva i potiču autocenzuru.
To, smatra Ćimić ne bi bilo moguće bez postojećeg pravosuđa kojeg je nazvao "rak ranom hrvatskog društva" i "institucijom koja najslabije funkcionira".
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić kazao je da su duševne boli postale biznis, zahvativši brojne političare, sportske djelatnike... Ustvrdio je kako je HND posljednje utočište za novinare i da pitanje duševnih boli treba raspraviti sa zakonodavcem.
Domagoj Zovak, urednik News Bara, portala koji je nepravomoćno izgubio spor protiv Velimira Bujanca zbog satiričnog teksta rekao je kako su već nakon prvog ročišta bili uvjereni da će izgubiti spor jer sutkinja nije nimalo razumjela što je satira.
Nada se da će na višoj razini ipak dobiti spor, a smatra kako bi bilo dobro da Zakon o medijima definira satiru.
Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan rekao je da sudovi ne pokreću postupke i ne može komentirati pojedinačne slučajeve, zaključivši da sudovima trebaju neovisni mediji, a medijima neovisno sudstvo.
